Sud Europske unije u Luxembourgu donio je rješenje na upit Prekršajnog suda u Bjelovaru prema kojem nije prekršeno pravo EU-a u slučaju kada država članica donese prijelaznu mjeru koja predviđa da se ona može primjenjivati i na ugovore o kreditu koji su potpisani prije stupanja na snagu te mjere.

Pred prekršajnim sudom u Bjelovaru vođen je postupak u kojem su tužitelji Renata Horžić i Siniša Pušić podnijeli optužni prijedlog protiv Privredne banke Zagreb i njezina direktora Bože Prke.

Horžić i Pušić su 2005. i 2006. s Privrednom bankom Zagreb zaključili ugovor o stambenom kreditu u kojima je ugovorena promjenjiva kamatna stopa u visini od 4,03 posto odnosno 4,25 posto.  Nakon toga kamatna stopa više je puta povećavana te je dosegnula 5,95  posto odnosno 6,00  posto.

Kod posljednjeg povećanja kamatne stope tužitelji su od Privredne banke Zagreb primili obavijest u kojoj se navodi da je to rezultat promjene ugovorene i korištenih grupa proizvoda banke te urednosti poslovanja. S druge strane, ta obavijest nije sadržavala nikakvu informaciju o parametrima primijenjenima pri izračunu tog povećanja.

Nakon toga tužitelji su podnijeli optužne prijedloge protiv Privredne banke navodeći da je PBZ prekršila Zakon o potrošačkom kreditiranju, kako je izmijenjen, time što do 1. siječnja 2014. nisu načinili dodatke njihovim ugovorima o kreditu kojima se određuju parametri i fiksne marže kao i razdoblja promjena kamatnih stopa, u skladu s odredbama članka 11.a stavka 5. navedenog zakona.

PBZ je s druge strane tvrdio da taj zakon  nije sukladan s Direktivom 2008/48, a osobito s njezinim člankom 30. stavkom 1., jer vjerovnicima nameće obveze u pogledu određivanja promjenjive kamatne stope za ugovore o kreditu koji su već postojali na dan stupanja na snagu tog zakona, odnosno 1. siječnja 2014., zbog čega ima retroaktivan učinak suprotan navedenoj odredbi, i to unatoč tome što se navedenom direktivom provodi potpuno usklađivanje.

Prekršajni sud u Bjelovaru odlučio je prekinuti postupak i obratio se Sudu EU-a u Luxembourgu, kojemu su 25. rujna 2015. postavljena sljedeća pitanja:

1. Može li se povratna primjena Zakona tumačiti i prosuđivati isključivo prema odredbama Zakona o potrošačkom kreditiranju, odnosno da li je takva primjena Zakona sukladna pravu Unije, osobito. odredbi čl.30.Direktive 2008/48 Europskog parlamenta i Vijeća od 23.04.2008.g. (1) prema kojoj je izričito propisano u stavku 1.da se njene odredbe ne primjenjuju na ugovore o kreditu koji su sklopljeni prije stupanja na snagu nacionalnog zakona kojim je implementirana navedena Direktiva u nacionalno zakonodavstvo.

2.Može li se, a u smislu gore navedenog prekršajna odredba čl.26.st.l.t.28. Zakona o potrošačkom kreditiranju tumačiti prema odredbi čl.23.Direktive u svijetlu prijelaza odredbe čl.30.Direktive, na način da se niti predviđene sankcije za kršenje odredbi nacionalnog zakonodavstva donesenog temeljem predmetne Direktive ne mogu primjenjivati na eventualne povrede koje se odnose na ugovore o kreditu koji već postoje na dan stupanja na snagu nacionalnih provedbenih propisa.

Sud  EU-a je sredinom prošlog mjeseca donio rješenje s odgovorima na postavljena pitanja.

“Imajući sve navedeno u vidu, na upućena pitanja valja odgovoriti da članak 23. i članak 30. stavak 1. Direktive 2008/48 treba tumačiti na način da im nisu protivne nacionalne odredbe kao što su one o kojima je riječ u glavnim postupcima, kojima se vjerovniku, pod prijetnjom prekršajnih sankcija, nameće dužnost poštovanja obveza u pogledu promjenjive kamatne stope u vezi s ugovorima o kreditu koji postoje na dan stupanja na snagu tih odredaba jer ti ugovori o kreditu ne potpadaju pod materijalno područje primjene navedene direktive, a ni te obveze ne predstavljaju njezinu provedbu”, stoji u rješenju Suda.

Komentiraj

FOTO:HINA / Aljoša REHAR / STA
PODIJELI
Djelatnost je Hine prikup­lja­nje i razaši­lja­nje što potpunijih či­njeničnih i objektivnih novinsko-agencijskih informacija o zbi­va­njima u Republici Hrvatskoj i svijetu za potrebe medija i drugih sudionika društvenoga, političkoga, kulturnog i gospodarskog života.