Bivši šef HDZ-ova Odbora za gospodarstvo Marko Kolaković upozorava da bi dugoročne posljedice lex Agrokor mogle biti pogubne, da su mjere Vladine porezne reforme samo kozmetičke naravi te da Hrvatska s rastom od 2,5 posto ne može stići ni Sloveniju niti Latviju
Marko Kolaković, redoviti profesor u trajnom zvanju na Katedri za ekonomiku poduzeća i nositelj discipline Poduzetništvo na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu, spada u red onih mislećih ekonomista koji ne dijele optimizam Vlade oko gospodarskih pokazatelja koje je nedavno, u superlativima, na konferenciji Hrvatskih izvoznika predstavio premijer Plenković. Iako je blizak i premijeru Plenkoviću i HDZ-u, a istakao se i kao predsjednik HDZ-ova Odbora za gospodarstvo u vrijeme dok je stranka bila u oporbi, Kolaković naprosto smatra da su mjere koje provodi Vlada isključivo kozmetičke naravi te da neće odviše pridonijeti stvarnoj promjeni slike hrvatskog gospodarstva koje, prema svim pokazateljima, daleko zaostaje za zemljama kojima se Hrvatska nekad takoreći izrugivala, poput Rumunjske i Bugarske. O perspektivama Hrvatske Kolaković je nedavno raspravljao i s eminentnim stranim ekonomistima koji su sudjelovali na Trećoj međunarodnoj konferenciji Business&Entrepreneurial Economics (BEE Conference) održanoj u hotelu D-Resort u Šibeniku u organizaciji zagrebačkog Ekonomskog fakulteta, odnosno njihove udruge Studentski poduzetnički inkubator, i pod pokroviteljstvom predsjednice Republike Hrvatske Kolinde Grabar-Kitarović. Kolaković smatra da je šteta što Vlada nije otvorenija prema suradnji s domaćim i stranim stručnjacima te je otkrio da su i on i njegovi kolege s Ekonomskog fakulteta, kao i stručnjaci s Ekonomskog instituta, nudili premijeru Plenkoviću savjete oko lex Agrokor, ali za to, očito, nije bilo interesa jer se Vlada već bila odlučila za “skupinu Borg”. Kad je Agrokor u pitanju, Kolaković nije zagovornik miješanja države u tržišne odnose i smatra da će to dugoročno donijeti veće probleme.
NACIONAL: Ministar financija Zdravko Marić najavio je paket mjera porezne reforme koji uključuje smanjenje PDV-a za jedan posto i smanjenje nameta na plaće, a trebao bi stupiti na snagu 1. siječnja 2019. Kako vi procjenjujete budući učinak tih mjera, treba li s njima čekati do 1. siječnja i hoće li one biti dovoljne za pokretanje hrvatskog gospodarstva?
Prije svega moramo pričekati da vidimo konačni “paket” pa da možemo donositi cjelokupne zaključke, no čim se tu radi o pomacima od jedan posto i to se povezuje s predizbornim obećanjima, odmah je jasno da se tu ne radi o nekoj
To je onda ozbiljna porezna reforma koja izaziva porast potrošnje. No za takvu mjeru je, naravno, potrebno provesti ozbiljne i duboke reforme, a to je u ovim političkim okolnostima kod nas izgleda nemoguće. Političari pričaju o “strukturnim reformama”; pola od njih koji to govore ni ne znaju što to podrazumijeva, druga polovica ne zna koje bi to reforme bile, a svi zajedno ne usude se tu temu ozbiljno ni otvoriti. Zaključno, pomaci u smislu poreznih rasterećenja mogući su, nažalost, samo na razini konfekcijskih mjera, dokle god imamo ovakve državne rashode s druge strane. A na pitanje zašto se i s tim minimalnim reformama čeka 1. siječnja, odgovor ne znam. Možda je 2019. neka izborna godina.
Komentari