Projekt “Uklanjanje eksplozivnih ostataka rata“ na području hrvatsko-mađarske granice strateški je projekt unutar Programa prekogranične suradnje Mađarska – Hrvatska 2014. – 2020 vrijedan 3,5 milijuna eura, a s 85 posto bespovratno se financira sredstvima EU fondova, istaknuto je u ponedjeljak u Belišću na uvodnoj konferenciji o tom projektu.

Projekt provode Hrvatski centar za razminiranje (HCR) s mađarskim partnerima, Policijskom upravom mađarske Županije Baranya i Nacionalnim parkom “Dunav-Drava”, a rok završetka je kraj svibnja 2018. godine.

U Hrvatskoj će se provedbom projekta u cijelosti ukloniti minska opasnost na području baranjske općine Draž te minska polja uz Dravu, od granice kod Donjeg Miholjca do Belišća, što je od velikog značaja za lokalno stanovništvo s obje strane granice te preduvjet daljnjeg razvoja turističko-gospodarskih aktivnosti prekograničnog područja.

Ministrica regionalnog razvoja i EU fondova Gabrijela Žalac istaknula je kako je taj strateški projekt korak dalje u razmniniranju tog dijela Osječko-baranjske županije  Podsjetila je da je  Ministarstvo putem Središnje agencije za finaciranje i ugovaranje EU projekata (SAFU) od 2006. ugovorilo deset projekata razminiranja, u osam županija koje su bile pogođene ratom, vrijednih oko 190 milijuna kuna.
Kao ministrica dat ću sve od sebe da u razgovorima s Europskom komisijom ukažem na problem minski sumnjivih područja, koja još uvijek postoje u Hrvatskoj. To je veliki problem za naše stanovništvo i na tome trebamo inzistirati, poručila je Žalac

Ravnatelj HCR-a Dražen Jakopec upozorio je kako u Hrvatskoj na području devet županija još ima 433 četvornih kilometra minski sumnjivog prostrora, gdje je,  po podatcima  HCR-a, oko 43 tisuće minsko-eksploivnih sredstava.  Podsjetio je kako su u Hrvatskoj od 1996 do 2016. od mina poginule 202 osobe te najavio kako će ove godine, ako to vremenske prilike budu dopustile, završiti razminiranje svih poljoprivrednih povrišina u Osječko-baranjskoj županiji. Dodao je kako u  županiji još ima oko 50 četvornih kilometara minski sumnjivog prostora te da se realizacijom projekata kreće u završnu fazu razminiranja županije, jer bi se iduće godine, ako se iskoriste sredstva kohezijskih fondova, krenulo u razminiranje u parku Mura-Drava te Parku prirode “Kopački rit”, čime bi se prepolovio minski sumnjiv prostor  županije.
Gradonačelnik Belišća Dinko Burić upozorio je kako na gradskom području još uvijek ima više od dva i pol četvorna kilometra minski sumnjivog prostora te da za lokalnu samoupravu to već odavno nije samo sigurnosno pitanje već i pitanje budućeg gospodarskog razvoja.

Mađarski veleposlanik u Hrvatskoj  József Zoltán Magyar ocijenio je kako je to početak  projekta u duhu jačanja europske i prekogranične suradnje, što je iznimno važno u trenutku kada se EU bavi sudbosnonim pitanjima, na koja se pokušava pronaći odgovor. Europa može ostati jedinstvena samo putem kohezije i dobro je kada prekogranična suradnja može iznjedriti ovako korisne projekte, kazao je Magyar.