Teroristički napadi u Parizu pojačali su strahovanja od imigranata i izbjeglica s Bliskog istoka u Europi već podijeljenoj oko tog pitanja s pozivima europskih dužnosnika na suzdržanost, a političara krajnje desnice na radikalniji pristup prema migrantima.

Njemački predsjednik Joachim Gauck prisjetio se žrtava terorističkih napada u Parizu na svečanosti u Berlinu na nacionalni Dan sjećanja na žrtve ratova.

Napad je bio uperen na Francusku, ali i na otvoreno društvo, rekao je Gauck i poručio “napadači moraju znati da je zajednica demokrata snažnija od međunarodne mreže mržnje. Pognimo glave pred mrtvima; nećemo ih nikada pognuti pred terorom”, rekao je Gauck.

Teroristički napadi u Parizu u petak u kojima je ubijeno 129 žrtava “nova su vrsta rata”, rekao je njemački predsjednik u Bundestagu, donjem domu saveznog parlamenta.
Markus Meckel, zastupnik u Bundestagu usporedio je današnji izbjeglički val s onime prije 70 godina kada su nakon Drugog svjetskog rata milijuni ljudi selili tražeći sigurnost i nove prilike za život.
“To je izazov i osjećamo se pretrpani, no morao biti pošteni prema tim ljudima, traumatiziranima ratom i najužasnijim iskustvima”, rekao je.
Imigracija i terorizam “idu ruku pod ruku”, a dokaz za to su napadi u Parizu jer su neki počinitelji došli u Franucsku kao migranti preko Balkana, rekao je glasnogovornik radikalne mađarske nacionalističke skupine Jobbik.
“Nisu svi imigranti teroristi, ali teroristi mogu iskoristiti masovnu migraciju i migranti mogu lako biti radikalizirani”, rekao je Adam Mirkoczki za nacionalnu agenciju MTI.
Ponovio je zahtjev svoje stranke da se održi obvezujući referendum protiv useljavanja i useljeničkih kvota koje traži Europska komisija i za izgon ilegalnih useljenika iz Mađarske.
Mirkoczki je ustvrdio da su useljeničke politike koje provede Bruxelles i Berlin dokazale da su “fijasko”.
Radikalnije stajalište u borbi protiv terorističkih napada na Europu iznio je visoki dužnosnik desničarske Danske narodne stranke, druge najveće u danskom parlamentu koja je već ranije predložila da se izbjeglice pošalju u napuštenu pomorsku bazu na Grenlandu gdje je prosječna zimska temperatura 20 stupnjeva ispod ništice, a ljeti nekoliko stupnjeva iznad.
Soren Espersen rekao je da će koalicija zapadnih saveznika predvođena Sjedinjenim Državama morati početi bombardirati “civile u Siriji” što dosad nije činila “jer smo mi džentlemeni”, rekao je za TV2.
Na izravno novinarsko pitanje treba li bombardirati i područja u kojima ima žena i djece odgovorio je potvrdno i objasnio da će to morati činiti ako se borci Islamske države skrivaju iza žena i djece.
Članice Europske unije ne bi se trebale prepustiti prvim porivima da odbiju primiti izbjeglice nakon napada u Parizu jer su napadači u Francuskoj bili kriminalci, a ne tražitelji azila, rekao je u nedjelju predsjednik Europske komisije Jean-Claude Juncker.
Među Sirijcima koji traže azil u Europi neki se boje da će nakon pariških napada prema njima porasti neprijateljsko raspoloženje, a drugi ističu da, što god da im se dogodi, u njihovoj domovini stvari su kudikamo gore.
Upravo na takvu njihovu sudbinu upozorila je njemačka ministrica obrane Ursula von der Leyen koja je rekla da se teroristi ne kriju među izbjeglicama jer oni prvenstveno bježe upravo od barbarskog terora u svojoj regiji i prelaze dugotrajan, mukotrpan, opasan i katkad smrtonosan put do Europe.
“Zato pozivam da se suzdržite od povezivanja terorizma i izbjeglica”, rekla je von der Leyen, prenosi agencija AFP.
Dan ranije i njezin kolega, ministar unutarnjih poslova Thomas de Maiziere upozorio je da ne treba povezivati napade u Parizu s migrantskom krizom u Europi.
Markus Soeder, ministar financija Bavarske, takvo je stajalište nazvao naivnim.
“Nije svaki izbjeglica terorist Islamske države. Ali vjerovati da među njima nema nijednog je naivno”, rekao je.
Bavarska je prva savezna pokrajine Njemačke u koju stižu migranti preko Balkanske rute.

Komentiraj


FOTO:FaH
PODIJELI
Djelatnost je Hine prikup­lja­nje i razaši­lja­nje što potpunijih či­njeničnih i objektivnih novinsko-agencijskih informacija o zbi­va­njima u Republici Hrvatskoj i svijetu za potrebe medija i drugih sudionika društvenoga, političkoga, kulturnog i gospodarskog života.