Američki predsjednik Donald Trump u ponedjeljak je službeno povukao SAD iz Transpacifičkog partnerstva (TPP), ostavivši taj ambiciozni trgovinski sporazum, čiji su zagovornici isticali kako će pisati pravila trgovine u 21. stoljeću, s nejasnom budućnošću.

Transpacifički trgovinski sporazum jedan je od najambicioznijih sporazuma o slobodnoj trgovini ikad ispregovaranih, navodi francuska agencija AFP.

Okuplja gospodarstva različitih zemalja na Pacifičkom oceanu – Australije, Bruneja, Kanade, Čilea, Japana, Malezije, Meksika, Novog Zelanda, Perua, Singapura, SAD-a i Vijetnama – na koje otpada čak 40 posto globalne ekonomije.

Za vrijeme mandata američkog predsjednika Baracka Obame, TPP je ponuđen američkim saveznicima kao jedinstvena prilika za oživotvorenje globalne trgovinske inicijative koja bi onemogućila Kinu, gospodarsku velesilu čija je važnost sve više rasla, da diktira globalne uvjete.

Zagovornici su isticali kako će se sporazumom ukinuti zapreke slobodnom protoku roba, usluga i investicijskog kapitala, a također će se i osigurati ravnopravni uvjeti za sve tvrtke, uz zaštitu radničkih prava i implementaciju važnih standarda u zaštiti okoliša.

Stoga se postavlja pitanje, zašto je Trump odbacio sporazum?

Kritičari ističu kako je TPP dogovoren tijekom tajnih sastanaka u luksuznim hotelima, a da bi korist od njega, osim za velike kompanije, bila mala. Trumpov buntovnički predsjednički imidž je dijelom izgrađen na protivljenju trgovinskim sporazumima koje mnogi okrivljuju za gubitak radnih mjesta u SAD-u.

Kritičari kažu kako je TPP još jedan loš sporazum za američku industriju, kojim se stranim kompanijama i proizvođačima hrane omogućuje bescarinski pristup američkom tržištu, a kojima lokalne tvrtke, zbog viših troškova proizvodnje, ne mogu konkurirati.

Neizbježno se nameće: Koja je budućnost TPP-a?

Brojni čelnici država uložili su ozbiljan politički kapital u TPP, uvjeravajući birače da je to način kako privoliti SAD na tješnju suradnju sa srodnim demokratskim zemljama na Tihom oceanu.

Jedna opcija je da preostalih 11 članica nastavi napore i aktivnosti oko stvaranja regionalne trgovinske zone. Australski dužnosnici su izjavili u utorak kako se nadaju da se sporazum može postići i bez SAD-a, a kao mogućnost se ističe poziv Kini na pridruživanje.

“Australija želi održati na životu mogućnost ratificiranja sporazuma i već je održala razgovore s Kanadom, Meksikom, Japanom, Novim Zelandom i Malezijom o radu na alternativnom rješenju”, izjavio je u utorak australski ministar trgovine Steve Ciobo, kazavši kako je američko odustajanje “velika sramota , ali nije neočekivano”.

Druga mogućnost je da se pokrenu novi pregovori, koji bi Trumpu pružili šansu da ispregovara bolje uvjete, kojim bi njegovi birači bili zadovoljniji. Međutim, Trump je najavio kako kani ući u bilateralne pregovore s pojedninim zemljama, smatravši kako bi time postigao povoljnije uvjete za SAD.

Na kraju se postavlja pitanje, postoje li još neke opcije? Čini se da postoje. Naime, službeni Peking podupire Regionalno sveobuhvatno gospodarsko partnerstvo (RCEP), oko kojeg su pregovori pokrenuti 2012. godine, a koje obuhvaća deset jugoistočnih azijskih zemalja članica ASEAN-a, kao i Kinu, Indiju, Japan, Južnu Koreju, Australiju i Novi Zeland.

RCEP je nešto što predstavlja svojevrsnu alternativu TPP-u, uključuje sedam od dosadašnjih 12 članica TPP-a, no ne i SAD, a obuhvaćao bi više od tri milijarde stanovnika. Kako se općenito smatra, manje je ambiciozan kada su u pitanju zapošljavanje i zaštita okoliša, zaključuje AFP.

Komentiraj

FOTO:EPA/Ron Sachs
PODIJELI
Djelatnost je Hine prikup­lja­nje i razaši­lja­nje što potpunijih či­njeničnih i objektivnih novinsko-agencijskih informacija o zbi­va­njima u Republici Hrvatskoj i svijetu za potrebe medija i drugih sudionika društvenoga, političkoga, kulturnog i gospodarskog života.