Anto Magzan/PIXSELL

Bivši predsjednik Stjepan Mesić, jedan od osnivača HDZ-a, za Nacional komentira HDZ-ovo pozicioniranje kao prvenstveno demokršćanske stranke te podsjeća zašto je Tuđman bio protiv toga

Nakon dolaska Andreja Plenkovića na čelo HDZ-a i pokušaja pozicioniranja te stranke prvenstveno kao demokršćanske, postavilo se pitanje je li riječ o politici koja bi se mogla smatrati i svojevrsnom kočnicom u budućem razvoju HDZ-a. Bivši predsjednik Stjepan Mesić, jedan od osnivača HDZ-a, danas kandidat na izborima na listi Narodne koalicije, smatra da je takvo opredjeljenje u suprotnosti s onim što je zagovarao prvi predsjednik HDZ-a i Republike Hrvatske Franjo Tuđman.

“Svi u HDZ-u, i oni koji su otišli i ovi koji su sada došli, pozivaju se na Tuđmana. Međutim, Tuđman je isključio kršćansku demokraciju i nije dopustio da se u programu spominje demokršćanstvo. On je rekao da je Hrvatska stvorena na bazi učenja Ante Starčevića, Stjepana Radića i hrvatske ljevice. I tada je bilo nekoliko njih koji su tražili da se spomene demokršćanstvo, ali Tuđman je bio izričito protiv. Rekao je da to ne dolazi u obzir i pokazao na Muhameda Zulića, koji je bio među prvima u HDZ-u, a kasnije je bio i ministar”, kaže Mesić. Prema Mesićevu svjedočenju, Tuđman je tada objasnio svoje stajalište ovim riječima: “Ja ne želim biti u stranci u kojoj Muhamed Zulić ne može biti član.” Slično je u nedavnom intervjuu Nacionalu rekla i bivša premijerka Jadranka Kosor.

KAO ŠTO JE POZNATO, STJEPAN MESIĆ kasnije se udaljio od Tuđmana, a u istom taboru s njim u to vrijeme bio je i Tomislav Karamarko, donedavni predsjednik HDZ-a koji se gorljivo pozivao na Tuđmana i provodio politiku “retuđmanizacije”, popraćenu elementima lustracije. Nacional je prvi upozoravao na licemjerje takve Karamarkove politike koja nimalo ne odgovara ni njegovu osobnu profilu i biografiji, ali niti politici predsjednika Tuđmana koji nije bio zagovornik lustracije, već pomirbe.

UOČI KAMARKOVA ODLASKA ohrabrili su se neki od izvornih osnivača HDZ-a, prethodnika takozvanih “barakaša” koji su s Franjom Tuđmanom još od siječnja 1989. sudjelovali u osnivanju stranke, a Karamarku i hrvatskoj javnosti poručili su sljedeće:

“Tomislav Karamarko vodio je posljednje četiri godine promašenu politiku koja ni u čemu nije bila utemeljena na horizontu koji je za HDZ stvorio prvi predsjednik Franjo Tuđman. S takvom promašenom politikom izgubio je na parlamentarnim izborima i ne bi dobio vlast da nije bilo političke volje Mosta.”

U kontekstu oslanjanja na politiku demokršćanstva, sada bi u HDZ-u moglo doći do novog preispitivanja. Jedan od osnivača HDZ-a koji je i dalje aktivan u stranci, za Nacional je potvrdio Mesićeve riječi:

“Demokršćanstvo nije ono što je bilo u programu Franje Tuđmana.” No odmah se nadovezao rekavši: “Ali sad je nešto drugačija situacija i to ne znači da se HDZ treba odreći demokršćanstva. No smatram da narodnjačka komponenta mora biti dominantna jer je ona tako i zamišljena u izvornom programu HDZ-a.”

Komentiraj

FOTO:Anto Magzan/PIXSELL
PODIJELI
Orhidea Gaura Hodak rođena je 20. svibnja 1974. u Zagrebu. Nakon završene srednje škole za upravu i pravosuđe, upisuje studij kontrole letenja, ali od njega ubrzo odustaje. Odlazi na godinu dana u London, a nakon povratka, zapošljava se u jednoj privatnoj tvrtci kao službenica. Krajem 90­ih sve se više zanima za politička događanja, upisuje studij politologije (uz rad) i odlučuje potpuno promijeniti karijeru. Novinarstvom se bavi od 2003., kada je počela raditi u gradskoj redakciji Jutarnjeg lista. Karijeru nastavlja u magazinu Story, gdje se bavila temama vezanim uz svijet kazališta, filma, glazbe i kulture. Zbog zanimanja za šire društveno­političke teme, 2007. godine prelazi u politički tjednik Nacional, gdje je obrađivala razne društvene fenomene i raspon tema od znanosti i medicine do kriminala i politike, što je često uključivalo dublje istraživanje. S grupom novinara 2011. prelazi u novoosnovani tjednik Aktual, ondje se fokusira uglavnom na teme iz unutarnje politike. Paralelno uz rad, završila je studij politologije na Fakultetu političkih znanosti u Zagrebu i upisala diplomski studij iz područja međunarodnih odnosa. Od 2013. ima status slobodne novinarke. Autorica je knjige "Tuđman i Perković". Krajem 2014. priključuje se ekipi na čelu s Berislavom Jelinićem koja je nakon dvije i pol godine pauze ponovno pokrenula tjednik Nacional.