“Mladiću doživotni zatvor”, “Mladić osuđen na doživotnu kaznu”, “Mladiću doživotna kazna zatvora” – prvi su naslovi u srijedu na portalima i internetskim stranicama beogradskih medija nakon što je zapovjedniku vojske bosanskih Srba (VRS) Ratku Mladiću Haški tribunal (ICTY) izrekao presudu za ratne zločine.

Izricanje presude generalu Ratku Mladiću praćeno je u Srbiji s velikom pozornošću, uz izravni tv-prijenos na drugom programu nacionalne televizije (RTS) i nekoliko komercijalnih televizija, te uživo u blogovima na portalima beogradskog tiska, a vijest o presudi agencije su prenijele pod oznakom “hitno”.

Srbijanska ministrica pravosuđa Nela Kuburović ocijenila je prije izricanje presude da, kakva god bude odluka ICTY-a, srbijanska vlada ostaje pri ranijim zahtjevima Haškom tribunalu da Ratka Mladića pregledaju liječnici iz Srbije, te da “i dalje vrijede jamstva za njegovo puštanje na privremenu slobodu zbog liječenja”.

Ministrica Kuburović je, u izjavi novinarima u pauzi okruglog stola o uvođenju kazne doživotnog zatvora u Srbiji, dok je izricanje presude Mladiću bilo u tijeku, rekla da ne želi prejudicirati ali da “Srbija ne može biti zadovoljna radom tog suda”.

Haški tribunal je, po njezinoj ocjeni, donosio selektivne presude “kao da su srpske žrtve manje vrijedne, jer su od 82 osuđena njih 62 Srbi”.

Politički analitičar Dragomir Anđelković ocijenio je danas da cilj Haškog tribunala “nisu pravda i pomirenje u regiji, već da se srpskom narodu pripiše kolektivna krivnja za zločine tijekom rata”.

Raspravno vijeće Haškoga suda u srijedu je proglasilo zapovjednika vojske bosanskih Srba Ratka Mladića krivim za genocid u Srebrenici i zločine protiv čovječnosti u BiH te ga osudio na doživotnu kaznu zatvora.

Vijeće ga je oslobodilo krivnje za točku optužnice u kojoj ga se teretilo za genocid u šest općina istočne BiH jer je zaključilo da počinjeni zločini nisu imali obilježje genocida, ali je proglašen krivim po svim ostalim točkama optužnice.

Nepravomoćna haška presuda bivšem zapovjedniku vojske bosanskih Srba generalu Ratku Mladiću za zločine u BiH druga je, nakon one bivšem predsjedniku Republike Srpske Radovanu Karadžiću, u kojoj nije prihvaćena teza tužiteljstva da su sudionici udruženog zločinačkog pothvata bili i visoki srbijanski dužnosnici.

Optužnice protiv Mladića i Karadžića za genocid i druge zločine u BiH sadržavale su iste članove udruženog zločinačkog pothvata. Uz pripadnike političkog i vojnog vodstva bosanskih Srba, među kojima su bili Mladić, Karadžić, Momčilo Krajišnik, Biljana Plavšić i Nikola Koljević, optužnica je navodila i bivšeg jugoslavenskog predsjednika Slobodana Miloševića, dužnosnike srbijanske službe državne sigurnosti Jovicu Stanišića i Franka Simatovića, vođu paravojnih postrojba Željka Ražnatovića Arkana i vođu srpskih radikala Vojislava Šešelja.

Prema sažetku presude Mladiću, koji je u srijedu u Haagu pročitao sudac Međunarodnog kaznenog suda za bivšu Jugoslaviju Alphons Orie, iz sudioništva u udruženom zločinačkom pothvatu ‘otpali’ su Milošević,  Stanišić, Simatović, Arkan i Šešelj, a na samo dva mjesta spominju se veze sa Srbijom, odnosno da je “on (Mladić) bio u izravnom kontaktu s članovima vodstva Srbije i članovima glavnog stožera vojske Savezne Republike Jugoslavije kako bi osigurao da se zadovolje vojne potrebe VRS”.