Kandidat za ministra kulture u novoj Vladi Zlatko Hasanbegović, čije je povlačenje kandidature u petak u Saboru tražila oporba, izjavio je kako sve što se događa ima elemente ideološkog linča, a nema uporište u činjenicama.

“Ono što me ražalostilo je to što sve ovo ima elemente jedne vrste ideološkoga linča koji nema uporište u bilo kakvim činjenicama, već u selektivnom korištenju mojih različitih izjava, koje sam davao u proteklih 10 godina u sklopu svojih historiografskih i znanstvenih istraživanja ili u sklopu javnih debata u kontekstu nekih specifičnih tema”, kazao je Hasanbegović novinarima u Saboru. On je to rekao nakon što je SDP-ov Nenad Stazić pozvao mandatara da povuče Hasanbegovićevu kandidaturu jer će, tvrdi Stazić, u suprotnom Vladi “dati pridjev filoustaške Vlade”.

Onima koji ga prozivaju po medijima poručio je da pročitaju sve njegove intervjue i pisane radove te ponovio da stoji iza njih. “Oni su dani pod punom odgovornošću i u povodu potpuno drugih tema koje su tada bile aktualne. Ja sam ovdje sada u potpuno drugom svojstvu kandidata za ministra kulture i mislim da je jedino relevantno pitanje program Vlade, pa i moga resora koji će se provoditi u narednom razdoblju, te ne vidim nikakav razlog da se na ovakav način pristupa mom ideološkom seciranju”, poručio je.
Komentirao je i svoju nedavnu tvrdnju kako antifašizam nije u izvorišnim osnovama hrvatskog Ustava te da je to floskula.
“Nema moga nikakvoga stava o antifašizmu i nije riječ o antifašizmu već odnosu prema jugoslavenskom totalitarnom komunističkom nasljeđu. I svi oni koji zlorabe pojam antifašizma koji, svaki ozbiljni povjesničar zna, može biti fluidan jer mu se mogu pripisivati mnoga različita značenja. Antifašist je bio i Staljin i Tito i Pol Pot, i američki general Patton. Svima je jasno da su to različite osobe i mi ne govorimo o apstraktnom antifašizmu već konkretnom, jugoslavenskom komunističkom totalitarnom nasljeđu. Hrvatska moderna država je nastala nasuprot jugoslavenskoj državi i nasuprot jugoslavenskom komunizmu i sve temeljne ustavne vrednote RH, državna nezavisnost, parlamentarni poredak, sloboda, ljudska prava i demokracija su u savršenoj suprotnosti s bilo kojim aspektom jugoslavenskog komunističkog totalitarnog naslijeđa, i to je moje načelno stajalište o titoizmu koje sam javno iznosio”, rekao je Hasanbegović.
Iz drugog svjetskog rata, kaže, kao pobjednici su izašli obnovljena jugoslavenska država i jugoslavenski komunizam . “Jasno je da se ne može govoriti u kontekstu poratnog razvitka da je bilo koji narod u srednjoj i jugoistočnoj Europi, koji je jedan nacionalsocijalistički totalitarizam zamijenio drugim boljševičkim totalitarizmom, izašao kao slobodni pobjednički narod. Stanje koje je nastupilo 1945. bilo je negacija prava hrvatskog naroda na državnu nezavisnost, a po svim svojstvima je bila totalitarna diktatura i što je tu sporno”, pitao je Hasanbegović.
Interpretacija Ustava, kaže, posebno je pitanje. “Pozivam da se pozorno pročita preambula Ustava u kojoj se navode izvori hrvatske državnosti od ranog srednjeg vijeka, do novijeg doba, spominje se i banovina Hrvatska, odluke u Drugom svjetskom ratu, ali to stoji isključivo u državnopravnom smislu i nema nikakva vrijednosna obilježja tj. mogu mu se samo pripisivati”, rekao je.
Na pitanje što je onda s državnim blagdanima Hasanbegović je uzvratio kako se svi državni blagdani, dokle god postoje, trebaju obilježavati.
Odbacio je prozivke u Saboru da je bio u Hrvatskom oslobodilačkom pokretu, koji je nakon Drugog svjetskog rata osnovao Ante Pavelić. “Nisam nikada bio u Hrvatskom oslobodilačkom pokretu, i ako na internetu možete naći da sam ubio predsjednika Kennedya, to ne znači da sam ga i ubio”, ustvrdio je.
Svoje mišljenje o Hrvatskom oslobodilačkom pokretu, kao i Anti Paveliću, Hasanbegović je ipak odbio reći novinarima.

Komentiraj

FOTO:FaH
PODIJELI
Djelatnost je Hine prikup­lja­nje i razaši­lja­nje što potpunijih či­njeničnih i objektivnih novinsko-agencijskih informacija o zbi­va­njima u Republici Hrvatskoj i svijetu za potrebe medija i drugih sudionika društvenoga, političkoga, kulturnog i gospodarskog života.