Ideja da se nekadašnjem predsjedniku Srbije i SR Jugoslavije Slobodanu Miloševiću podigne spomenik podijelila je srbijansku javnost, a priznajući da je i sam u dilemi šef države Tomilsav Nikolić drži da spomenik ne bi trebalo dijeliti, nego ujedinjavati Srbiju.

“Podijeljen sam, kao i cijela Srbija, između toga podići obilježje ili ne…Podržavao sam njegovu borbu i osuđivao ga kad se povlačio bez razloga. Spomenik ne smije dijeliti Srbiju, već je ujedinjavati”, rekao je Nikolić beogradskom listu Kuriru.

“Oni koji skrnave sve po Srbiji ne bi ostavili na miru ni spomenik Slobodanu Miloševiću”, dodao je.

Ideja o spomeniku pojavila se nakon ocijena da je Milošević, kroz obrazložeje presude Haškog suda Radovanu Karadžiću, oslobođen optužbi da je bio dio zločinačkog pothvata u BiH za koji se sudilo nekadašnjem vođi bosanskih Srba.

Nakon što je ministar vanjskih poslova i vođa Socijalističke partije Srbije Ivica Dačić izjavio kako “Srbija ne smije šutjeti” o tome da je njezin bivši predsjednik “oslobođen optužbi za ratne zločine u BiH”, socijalisti su zatražili spomenik svom bivšem predsjedniku i nekadašnjem šefu države.

Ta ideja izazvala je lavinu podijeljenih komentara na društvenim mrežama, od toga da je Milošević bio povijesna ličnost koja zaslužuje spomenik do poruka kako od tog spomenika neće ostati ni “cigla na cigli” bude li podignut.

Žarko Korać, profesor psihologije i nekadašnji član vlade poslije svrgavanja Miloševića, drži da je inicijativa za podizanje spomenika Miloševiću pokušaj da se “opere vlastita biografija”.

“Ovdje se pokušava oprati vlastita biografija i da se odjednom viče: ‘Evo on je nevin, treba mu dići spomenik’, iako će to jako negativno odjeknuti u regiji. I odjeknut će jako negativno u Europi, jer ovo jest vlada koja želi europske integracije. Ljudi će postaviti pitanje: kakav je to ministar vanjskih poslova te vlade koji viče: ‘Milošević je heroj, Milošević je nevin'”, istaknuo je Korać.

Prijedlog za podizanje spomenika Slobodanu Miloševiću je vrhunac bezobzirnosti, “jer se dobro sjećamo tog vremena i kroz što smo prošli”, ocijenio je za TV N1 urednik u beogradskom dopisništvu Radija Slobodna Evropa (RFE) Miloš Teodorović.

“Sve i da je bio puki promatrač, Milošević je odgovoran, a ne što je bio političar koji je demonstrirao manjak empatije, brutalnost…Posljedice njegove politike su katastrofalne. Mjesto Miloševića je jasno utvrđeno, govore o tome njegove posljedice”, kaže Teodorović.

Bivši predsjednik Srbije i SR Jugoslavije Slobodan Milošević preminuo je u pritvoru Haškog tribunala gdje mu se sudilo za ratne zločine u bivšoj Jugoslviji, uključujući i da je bio dio zločinačkog poduhvata za etničko čišćenje i genocid u BiH.

Poslije poraza na izborima i velikih demonstracija 5. listopada 2000., Milošević je svrgnut s vlasti i uhićen 1. travnja 2001. Tadašnja vlada na čelu s ubijenim premijerom Zoranom Đinđićem izručila ga je Den Haagu 28. lipnja iste godine.

Milošević se pred ICTY-em se branio bez odvjetnika, a preminuo je u pritvoru 11. ožujka 2006. od posljedica srčanog udara, ne dočekavši kraj dokaznog postupka i presudu.

Pokopan je u dvorišu obiteljske kuće u Požarevcu.

Komentiraj

FOTO:Marko Mrkonjic/PIXSELL
PODIJELI
Djelatnost je Hine prikup­lja­nje i razaši­lja­nje što potpunijih či­njeničnih i objektivnih novinsko-agencijskih informacija o zbi­va­njima u Republici Hrvatskoj i svijetu za potrebe medija i drugih sudionika društvenoga, političkoga, kulturnog i gospodarskog života.