EKSKLUZIVNI DOKUMENTI Generali s desnice optužuju nositelja liste HDZ-a u 10. izbornoj jedinici da je u rujnu 1991. još bio u JNA te da je kasniji poslovni uzlet izgradio na poslovima s MORH-om

Nacional je koncem proteklog tjedna iz krugova desno politički orijentiranih umirovljenih generala, dobio na uvid dio arhivske građe sigurnosnih službi kojom se želi upozoriti novog šefa HDZ-a Andreja Plenkovića da je pogriješio kada je, kao i njegov prethodnik Tomislav Karamarko, Damira Krstičevića postavio za nositelja predizborne liste HDZ-a u Desetoj izbornoj jedinici.

Više neovisnih izvora iz vojnih krugova za Nacional je iznijelo mišljenje da se radi o autentičnoj dokumentaciji. Može se tvrditi da se ona sada želi iskoristiti kako bi se pokušalo utjecati na ishod parlamentarnih izbora, ali i da se stvore preduvjeti za potkopavanje političkog autoriteta Andreja Plenkovića.

Prema tvrdnjama osoba koje su Nacionalu tu dokumentaciju dostavile na uvid, ona pokazuje da je Krstičević, čini se, lažirao dio vlastite biografije te prešutio jednu epizodu koja seže u ljeto i početak jeseni 1991.

TA SE EPIZODA SPOMINJE u službenoj bilješci Sigurnosno informativne službe (SIS) koja je nastala u rujnu 1993. Riječ je o informativnom razgovoru koji je vođen s M. T. (identitet poznat redakciji) iz Knina. U vrijeme kada se taj razgovor vodio, ta osoba bila je pripadnik 3. satnije 1. bojne 16. domobranske pukovnije. Međutim, u razdoblju od 19. prosinca 1990. do 10. siječnja 1992. ta osoba služila je vojni rok u JNA. Zbog srbijanske agresije nije se mogao ranije izvući iz redova JNA pa je koncem 1991. sudjelovao u neprijateljskim napadima na područje Vukovara. Vojni rok služio je u Kraljevu, u okviru Kraljevačke brigade koja je bila u sastavu Užičkog korpusa JNA. U razgovoru s djelatnikom SIS-a trebalo se utvrditi kakva je bila njegova uloga u spornim djelovanjima tog dijela JNA u napadima na šire područje Vukovara. U okviru tog razgovora spomenuta osoba progovorila je i o svojim saznanjima koja se tiču Damira Krstičevića. Djelatnik SIS-a V. M., tada po činu zastavnik, u službenoj zabilješci napisao je sljedeće: “Posebnu pažnju u informativnom razgovoru obratio sam na bivšeg komandanta voda u kojem je služio M. T. Damira Krstičevića. On je tu dužnost obavljao od srpnja 1991. do rujna 1991. kada je dobio prekomandu. M. T. je često razgovarao s Damirom o političkoj situaciji u Hrvatskoj. M. otvoreno tvrdi, a to potkrepljuje i činjenicama, da je Krstičević zastupao tvrdu jugoslavensku liniju te je uvijek govorio da se ne smije vratiti u Ploče, otkud je rodom, jer će ga ustaše ubiti. Više puta govorio je da je Tuđmanova politika ustaška te da je Miloševićeva politika bolja od Tuđmanove. M. je zabranjivao da govori da je Hrvat, već samo Jugoslaven, a u razgovorima je tvrdio da su Srbi u Vrlici i u čitavoj Hrvatskoj ugroženi. Na kraju svakog takvog razgovora govorio je da nema te sile koja će ga vratiti u Hrvatsku. M. ga je više puta pitao za dozvolu za odlazak na telefon u Kraljevo te bi mu u šali rekao da će pobjeći. Krstičević je M. više puta pitao o načinu naoružavanja Hrvata na području Vrlike, a zanimljivo je da ga je iste te stvari ispitivao i bezbednjak iz brigade.“ U nastavku bilješke precizno se opisuje kako je M. sudjelovao u napadu na Tovarnik u sastavu JNA te što se tamo događalo.

ONO ŠTO SE U BRANITELJSKIM krugovima bliskim HDZ-u spočitava Krstičeviću jest podatak da je on u rujnu 1991., kad su započeli neki od najžešćih napada na Vukovar, još uvijek bio u sastavu JNA. Drugi kolege ga, međutim, opravdavaju činjenicom da mu, kao visokopozicioniranoj djelatnoj vojnoj osobi, nije bilo jednostavno prijeći na drugu stranu bez ugrožavanja vlastite sigurnosti te da je upravo dužim zadržavanjem na visokoj funkciji u JNA kasnije hrvatskoj strani mogao predočiti dragocjene podatke iz prve ruke o snazi i organizacijskoj strukturi neprijatelja.

Na temelju svega toga sada se, međutim, u dijelu generalskih krugova želi propitivati i kasnija karijera Damira Krstičevića. On je rođen 1969. u Vrgorcu. U raznim verzijama njegova životopisa navodi se da je odmah nakon što je završio Vojnu akademiju JNA, pristupio Hrvatskoj vojsci. Tijekom Domovinskog rata bio je zapovjednik 115. brigade i zapovjednik 4. gardijske brigade. Sudjelovao je u operacijama Maslenica, Zima 94., Ljeto 95., Oluja i drugima. U Domovinskom ratu bio je ranjavan, preživio je nakon rata i helikoptersku nesreću. Nakon rata postao je zapovjednik 5. zbornog područja, a zatim odlazi i na jednogodišnje školovanje u američku ratnu školu kopnene vojske US Army War College. Nakon toga postao je zamjenik načelnika Glavnog stožera OSRH-a. Dodatno se educirao i na Europskom centru za sigurnosne studije Georg C. Marshall u Njemačkoj.

Nakon smjene vlasti 2000. supotpisao je Otvoreno pismo dvanaestorice hrvatskih ratnih zapovjednika upućeno hrvatskoj javnosti od 28. rujna 2000. Predsjednik Stipe Mesić sve ih je prisilno umirovio zbog nedopustivog miješanja u politiku.

Krstičević se potom zaposlio u privatnom sektoru. Godinama je bio vezan uz utjecajnu M SAN Grupu na savjetodavnoj i nadzornoj razini. Dio poslovnog uspjeha te tvrtke mnogi su pripisivali upravo Krstičevićevu poslovnom lobiranju, naročito pri državnim institucijama. Njegovi politički protivnici unutar i izvan HDZ-a to mu također zamjeraju, jer smatraju da se toj tvrtki više puta neprimjereno pomagalo. Stoga su Nacionalu dostavili popis poslova koje su tvrtke povezane s M SAN Grupom zaključile s državnim institucijama. Samo u tri posljednje godine tvrtka King ICT s Ministarstvom obrane potpisala je petnaest ugovora vrijednih više milijuna kuna.

  • ONO ŠTO SE U BRANITELJSKIM krugovima bliskim HDZ-u spočitava Krstičeviću to je da je on u rujnu 1991., kad su započeli neki od najžešćih napada na Vukovar, još uvijek bio u sastavu JNA

Među ostalim, Nacionalu je omogućen uvid u još jedan tajni vojni dokument. Radi se o inspekcijskom nadzoru provedenih procesa ugovaranja i nabave – realizacija plana za 2014. U njemu se navodi i sljedeće: “Uvidom u Ugovor broj M3-060103-08-032 od 28. kolovoza 2008., King računala d.o.o., sklopljenim za izradu cjelovitog rješenja za vojnu iskaznicu, fizičku kontrolu pristupa i evidenciju radnog vremena, upravljanje identitetom i pristupom i upravljanje infrastrukturom, utvrđeno je da sustav nije u cijelosti implementiran, a dobavljaču je plaćen ukupan ugovoreni iznos od 21.106.558,46 kn. Utvrđeni nedostaci navedenog sustava su: sustav nije pod održavanjem, instalirani softver je već zastario, postoje tri fizički odvojene baze podataka istog proizvođača, evidencija radnog vremena ne dostavlja podatke potrebne za obračun plaća, postoji dupli imenički direktorij, broj certifikata nije dostatan za upotrebu na cjelokupnom sustavu i slično. Navedeni nedostaci trebali bi se otkloniti konsolidacijom informacijskog sustava u narednom periodu. Iako je rok za realizaciju projekta bio krajem 2010., projekt je realiziran sa zakašnjenjem od tri godine, a sukladno čl. 18 ugovora nije izvršena naknada štete, što nije u skladu sa zakonom o obveznim odnosima.“ Njegovi protivnici sve te nepripadne beneficije za tvrtku King računala pripisuju Krstičevićevu lobiranju.

KRSTIČEVIĆ JE GODINAMA vezan uz HDZ. Smatraju ga u političkom smislu umjereno desno orijentiranim. Tijekom posljednjih triju godina bio je na čelu HDZ-ova Odbora na nacionalnu sigurnost, obranu i unutarnje poslove. U tom resoru pokazuje veliku ambiciju.

Uoči prethodnih parlamentarnih izbora kao prvorazredno iznenađenje odjeknulo je kada je imenovan za nositelja predizborne liste Domovinske koalicije za Desetu izbornu jedinicu, gdje je ostvario uspjeh i to doživio kao potvrdu svojih osobnih i profesionalnih vrijednosti.

Uoči tih izbora, među ostalim, dao je i jedan zapažen opsežni intervju Nacionalu, gdje je iznio neke umjerene i za to vrijeme odvažne izjave, koje nisu korespondirale s pretežno rigidnom retorikom koju je Karamarko afirmirao u javnom prostoru. Na pitanje o mogućnosti velike koalicije između HDZ-a i SDP-a, on je tada odgovorio ovako: “Ja sam uvijek isticao da postoje strateški nacionalni interesi o kojima moramo imati širi društveni konsenzus, posebice kada govorimo o sigurnosno-obrambenom sustavu. Pitanja su to nadstranačkog karaktera i u njima ne bi smjelo biti razlika, no one evidentno postoje.“

Očekivalo se da će nakon formiranja vlade Domovinske koalicije i Mosta Krstičević biti imenovan za ministra obrane. Međutim, iznenada je u posljednji trenutak na tu funkciju Karamarko postavio Josipa Buljevića. Krstičević je to doživio kao izdaju. Moguće je da se u pozadini tog iznenađenja krila neformalna akcija dijela desno orijentiranih vojnih krugova bliskih HDZ-u. Njihovi predstavnici Karamarka su upozorili na više po njima spornih dijelova iz Krstičevićeva životopisa. Optužili su ga za nesposobnost te da je, kako tvrde, više puta zloporabio svoj vojni autoritet kako bi njegova obitelj izvukla određena materijalna obeštećenja na temelju nekih osobnih tragedija kroz koje je prošla.

Uslijed turbulentnih zbivanja koja su na hrvatskoj političkoj sceni uslijedila, situacija u kojoj ga je Karamarko propustio imenovati za ministra obrane, počela je ubrzo ići u prilog Krstičeviću. Naročito mu je u prilog išla situacija u kojoj ga se doživljavalo kao Karamarkovu žrtvu, lojalnog člana stranke koji je marginaliziran unatoč tome što je omiljen među biračkim tijelom HDZ-a.

Kada je svoj pohod na preuzimanje stranke nedavno najavio Andrej Plenković, Damir Krstičević postao je šef njegova izbornog stožera. A potom je Krstičević ponovo postao nositelj izborne liste HDZ-a u Desetoj izbornoj jedinici.

VEĆ POČETKOM SRPNJA na nekim desno orijentiranim portalima pojavilo se pismo čije se autorstvo pripisivalo također umirovljenom generalu Ljubi Ćesiću, a u kojem se vodstvo HDZ-a upozorava na više spornih detalja iz Krstičevićeve biografije. Krstičević je to okarakterizirao kao napad na Plenkovića.

Sada se pokazuje da nezadovoljstvo tih krugova nije utihnulo. Damir Krstičević za Nacional je izjavio kako je svjestan da je kroz protekle godine u više navrata bio subjekt interesa sigurnosnih službi te da ne vidi u tome išta sporno niti je ikad doživio da je nakon sigurnosnih provjera imao problema u karijeri.

“Da, neprekidno od 1991. kao profesionalni vojnik i djelatnik Ministarstva obrane Republike Hrvatske, prolazio sam sve sigurnosne provjere mjerodavnih službi. Podsjetit ću vas na to da svi oni koji imaju pristup i koji rade s klasificiranim podacima različitih stupnjeva tajnosti, nužno prolaze takve provjere. Dopustite da vas podsjetim i na činjenicu da sam bio polaznikom US Army War Collegea, a prošle godine i specijalističke edukacije na George C. Marshall European Center for Security Studies.

Kao kandidat za polaznika tih škola prolazio sam ponovno sigurnosne provjere. Nadalje, tijekom obnašanja dužnosti člana nadzornog odbora tvrtke King ICT, u svrhu ishođenja certifikata poslovne sigurnosti, prolazio sam sigurnosne provjere kako bi nam bilo omogućeno raditi s klasificiranim podacima u Republici Hrvatskoj, NATO-u i EU institucijama, kao i državnim tijelima država članica NATO-a i EU-a. Da je kojim slučajem na bilo kojoj od spomenutih sigurnosnih provjera, bilo na temeljnoj ili na onoj za pristup klasificiranim podacima, utvrđena neka sigurnosna zapreka, ne vidim kako bi bilo moguće dobiti tzv. security clearance u brojnim sigurnosnim provjerama kojima sam bio izložen“, izjavio je Krstičević za Nacional.

  • DAMIR KRSTIČEVIĆ ZA NACIONAL je izjavio kako je svjestan da je proteklih godina više puta bio subjekt interesa sigurnosnih službi te da ne vidi u tome išta sporno, niti je zato imao problema u karijeri

ON SMATRA DA SE plasiranje tvrdnji i dokumenata čiji sadržaj propituje njegovo domoljublje, može okarakterizirati kao najružnija laž i objeda: “Vidljivo je da moj angažman u kampanji, kako ovoj za parlamentarne izbore, tako i onoj za izbor Andreja Plenkovića na čelo HDZ-a, smeta određenim ljudima koji su zbog toga očigledno spremni na sve, pa i na najniže i najružnije laži i objede na osobnoj razini. Te laži govore puno više o ljudima koji su ih kadri izmišljati. Govore koliko su zapravo spremni u tome daleko ići. Govore i o njihovom očiglednom strahu pred promjenama koje donosi Hrvatska demokratska zajednica na čelu s Andrejem Plenkovićem nakon pobjede na parlamentarnim izborima i preuzimanja odgovornosti za Hrvatsku. Doista ne mislim da sam tim ljudima dužan pojašnjavati svoj ratni put koji je, uzgred rečeno, javan, svima dobro poznat i kojim se iznimno ponosim.“

Krstičević ne vidi ništa sporno ni u svojim poslovnim aktivnostima unutar M SAN Grupe, a posebice ništa što bi ga trebalo politički diskvalificirati.

“M SAN Grupa je distributer ICT opreme i potrošačke elektronike te kao tvrtka takvog profila uopće ne posluje s tijelima državne uprave ili drugim javnim institucijama. Dovoljno je spomenuti da se ukupni promet tvrtke, koji se kreće između 1,5 i 2 milijarde kuna godišnje, ostvaruje poslovnim aranžmanima s privatnim poslovnim subjektima u Republici Hrvatskoj, zemljama regije, zemljama članicama EU-a i nekim državama izvan EU-a. Tvrtka KING ICT, u kojoj sam obnašao dužnost člana nadzornog odbora, posluje s tijelima državne uprave, javnim i privatnim sektorom.

Tržišni udio javnih naručitelja u ukupnim prihodima tvrtke kroz godine kretao se od 25 do 35 posto. Smatram bespredmetnim isticati KING-ove ugovore s državom kao neki privilegij u uvjetima kada javni naručitelji čine preko 50 posto ICT tržišta. Ono što mogu sa sigurnošću reći jest da su svi ugovori sklopljeni sukladno Zakonu o javnoj nabavi, da su ispunjene sve ugovorne obveze te da ni jedan državni, javni ili privatni čimbenik nije oštećen sklapanjem i provedbom tih ugovora. Zanimljiva je i činjenica da je KING ICT najveće stope rasta ostvario u periodu od 2001. do 2003. te 2012. do 2015., što ipak nešto govori o tome da je poslovanje tvrtke KING ICT neovisno o političkim opcijama koje obnašaju vlast.

Dopustite mi da spomenem da je neprestano insistiranje na isticanju navodno mojih zasluga u poslovnom uspjehu KINGICT-a, omalovažavanje svakodnevnih napora i rezultata gotovo 300 djelatnika koji su jedini pravi zaslužnici za uspjeh tvrtke“, kazao je Krstičević. Unatoč svemu, protivnici iz dijela generalskih krugova bliskih HDZ-u naglašeno mu nisu skloni pa su zato Nacionalu dostavili javnosti dosad nepoznatu špijunsku dokumentaciju kao prilog svojim tvrdnjama da, unatoč njegovim zaslugama, i dalje postoji prostor za propitivanje dijela njegove biografije i opravdanosti njegova političkog angažmana.

KAKO JE TA DOKUMENTACIJA tim krugovima bila dostupna zasigurno puno duže vrijeme, može se tvrditi da se ona plasira javnosti svakako i kako bi se pokušalo utjecati na formiranje politike HDZ-a pod novim vodstvom, ali i na potkopavanje izgleda te stranke na nadolazećim izborima.

Komentiraj

FOTO:Nacional i Pixsell
PODIJELI
Berislav Jelinić je istraživački novinar sa više od dvadeset godina radnog iskustva u vodećim hrvatskim tiskanim i elektroničkim medijima. Diplomirani je kriminalist sa apsolviranim studijem novinarstva, te stečenim zvanjem EMBA nakon završene Cotrugli Business School. Radio je kao novinar i urednik u tjednicima Globus, Studio, Arena, Aktual, dnevnim novinama Jutarnji list, na OTV-u, te autorski surađivao na projektima emitiranim na HTV-u i TV Mreži, ali najveći dio profesionalnog angažmana aktivan je u Nacionalu. Početkom 2014. izdao je knjigu pod naslovom Zašto je ubijen Ivo Pukanić. Godinama je aktivan u nevladinom sektoru vezanom uz razvoj transparentnosti pravosuđa. Tijekom posljednjih pet godina aktivan je član Rotary kluba Zagreb Medvedgrad, gdje je odradio i jednogodišnji predsjednički mandat.