Španjolski premijer Mariano Rajoy doputovao je u četvrtak navečer u Barcelonu, gdje je u napadu kombijem ubijeno 13 osoba, te je katalonskoj regionalnoj vladi ponudio pomoć i pozvao je na jedinstvo zemlje 45 dana prije najavljenog referenduma o nezavisnosti Katalonije.

“Katalonskoj vladi sam privatno rekao da računa na svu podršku naše vlade i države kako bi se pomoglo žrtvama, što prije uspostavila sigurnost građana te priveli pred sud odgovorni za ovaj barbarizam”, izjavio je na konferenciji za medije predsjednik Rajoy. U Barcelonu je stigao s potpredsjednicom vlade Sorayom Sáenz de Santamaría i ministrom unutarnjih poslova Juanom Ignaciom Zoidom.

“Protiv terorizma smo odnijeli puno pobjeda. Ovaj put ćemo, Španjolci, također pobijediti”, rekao je predsjednik vlade desnog centra referirajući se na višedesetljetni sukob sa baskijskom separatističkom skupinom ETA koja je u travnju predala oružje.

“Znamo da se teroriste pobjeđuje insitucionalnom ujedinjenošću i policijskom suradnjom. Nikada ne zaboravimo kako je Španjolska jedan ujedinjeni narod u vrijednostima zbog kojih smo ponosni – demokraciji, slobodi i ljudskim pravima”, izjavio je Rajoy koji je na vlasti od 2011. godine.

Napad u glavnom katalonskom gradu Barceloni dogodio se 45 dana prije najavljenog referenduma o nezavisnosti sjeveroistočne pokrajine Katalonije. Katalonska vlada 1. listopada namjerava organizirati referendum za kojeg španjolski Ustavni sud i Rajoyeva vlada kažu da je nezakonit.

U četvrtak oko 17.20 sati je kombi, jureći avenijom La Rambla, jednom od turistički najatraktivnijih ulica u centru Barcelone, pregazio više desetaka prolaznika. Prema posljednjim podacima poginulo je 13 osoba a više od 100 ih je ranjeno. Odgovornost za napad preuzela je Islamska Država. Napad je izvršila jer Španjolska sudjeluje u međunarodnoj koaliciji protiv nje, istaknula je kasno navečer Islamska Država. Proglašeni kalifat u Siriji i Iraku posljednjih tjedana bilježi značajne teritorijalne gubitke.

Katalonska policija je pak priopćila kako su dvojica muškaraca povezani s napadom uhićena, no da je vozač kombija u bijegu. Jedan muškrac je, pak, ubijen u odvojenom incidentu kada je drugim kombijem pogazio dvojicu policajaca na kontrolnoj točki.

U Španjolskoj je od 2015. godine, i napada u Parizu, podignuta uzbuna od mogućeg terorizma na razinu 4 od maksimalnih 5. Ona uključuje pojačanu kontrolu aerodroma, kolodvora i drugih mjesta većih okupljanja. Barcelona je grad s najviše turista a ovaj mjesec se mnogi nalaze na odmorima ondje.

Jedan od uhićenih muškaraca je marokanskog porijekla a drugi je iz španjolske enklave Melille na sjeveru Afrike, priopćila je katalonska policija. U susjednom Maroku, čija vlada surađuje s Madridom na suzbijanju terorizma, mnogi smatraju Melillu i Ceutu okupiranim područjima.

Katalonija je, pak, jedan od dijelova Španjolske s najbrojnijom muslimanskom zajednicom. Islamska zajednica u Španjolskoj osudila je napad u Barceloni. “Katalonija je bila zemlja mira, ne dopustimo da jedna manja skupina završi s onime kakvi smo stoljećima”, rekao je katalonski predsjednik Carles Puigdemont. Gradonačelnica Barcelone, Ada Colau, bila je oštrija. “Kukavice koje su htjele posijati strah neće uspjeti”, istaknula je.

Posljednji teroristički napad u Španjolskoj, pripisan islamističkim militantima, dogodio se u Madridu u podzemnoj željeznici u ožujku 2004. godine. Tada su poginule 192 osobe. Napad se dogodio tri dana prije općih izbora u Španjolskoj na kojima je Narodna stranka desnog centra izgubila vlast, a pobijedila Španjolska socijalistička radnička stranka (PSOE). Španjolska je do tada bila saveznik SAD-a i Velike Britanije u invaziji i okupaciji Iraka.

Od početka ove godine u Španjolskoj je uhićena 51 osoba povezana s džihadističkim skupinama i širenjem njihovih ideja, dok je tijekom 2016. uhićeno 69 takvih osoba.

Komentiraj

FOTO:EPA
PODIJELI
Djelatnost je Hine prikup­lja­nje i razaši­lja­nje što potpunijih či­njeničnih i objektivnih novinsko-agencijskih informacija o zbi­va­njima u Republici Hrvatskoj i svijetu za potrebe medija i drugih sudionika društvenoga, političkoga, kulturnog i gospodarskog života.