Migracijska kriza i postupci pojedinih država u obrani od migrantskog vala bit će u središtu razgovora njemačke kancelarke Angele Merkel i slovenskog premijera Mire Cerara koji će se s njom sastati u četvrtak u Berlinu, najavljeno je u ponedjeljak.

Slovenski migrantski centri gotovo su prazni, a Austrija i dalje prima migrante iz Slovenije, no mediji koji se pozivaju na diplomatske izvore tvrde da bi se ta situacija u svjetlu izmijenjenih prilika u Njemačkoj nakon prednovogodišnje uzbune zbog planiranog terorističkog napada u Muenchenu, a osobito zbog  spolnih napada migranata na žene u novogodišnjoj noći u Koelnu, moglo promijeniti.

  • Kako je u ponedjeljak objavila Slovenska tiskovna agencija STA, Austrija proučava plan kako na granici odbijati one strance za koje se sumnja da su čisti ekonomski migranti, a ne izbjeglice iz ugroženih područja sukoba na Bliskom istoku.

Austrijski kancelar Werner Faymann koji se do sada odupirao pritiscima koalicijskih partnera iz austrijske Narodne stranke (OeVP) izjavio je za list Kronen Zeitung da Austrija u očekivanju općeg europskog plana za migrantsku krizu mora imati i alternativu, te pojačanu suradnju s Njemačkom o zajedničkom odbijanju ekonomskih migranata kako bi se broj ljudi koji u te države ulaze balkanskom rutom smanjio, te da je naručio izradu takvog alternativnog plana.

Slovenija je više puta tijekom migrantske krize upozorila da će na mjere Austrije i Njemačke na ograničenju migracijskog vala i sama reagirati istim mjerama i uvesti restrikcije u prijamu migranata koji ulaze iz Hrvatske u Sloveniju,  a prije dva mjeseca počela je postavljati i žilet-žicu duž granice.

U Sloveniju je iz Hrvatske u ponedjeljak prema informaciji slovenske policije ušlo samo 897 migranata, najmanje u ovoj godini u kojoj ih je ukupno u prvih 11 dana u Dobovu ušlo 26.230.

Komentiraj

FOTO:HINA / Tamino PETELINŠEK / STA
PODIJELI
Djelatnost je Hine prikup­lja­nje i razaši­lja­nje što potpunijih či­njeničnih i objektivnih novinsko-agencijskih informacija o zbi­va­njima u Republici Hrvatskoj i svijetu za potrebe medija i drugih sudionika društvenoga, političkoga, kulturnog i gospodarskog života.