Hrvatska i Slovenija u subotu su se na predsjedničkom summitu na Brdu kod Kranja  zauzele za pomirenje u regiji i političke korake za uključenje svih država tzv. zapadnog Balkana u Eropsku uniju kako bi se spriječila njihova prijeteća destabilizacija, nastala “vakuumom” zbog izostanka konkretnih mjera njihove europske integracije, dominantna je ocjena koju u nedjelju u internetskim izdanjima prenose slovenski mediji.

Ističu umjereno razočaranje što se i u toj prilici pokazalo da međusobno rješenje hrvatsko-slovenskog priijepora oko arbitraže i granice nije na vidiku. Dok je slovenski predsjednik Borut Pahor kazao da će i Hrvatska morati priznati  arbitražnu presudu koju bi trebalo primijeniti u roku 6 mjeseci, jer u suprotnom može doći do novih incidenata što bi ugrozilo autoritet dvije jedine članica EU-a iz regije i njihovu sposobnost da vode proces Brdo – Brijuni, hrvatska je predsjednica ponovila kako je arbitraža nepovratno kompromitirana, ali da problem postoji i Hrvatska ga ne negira nego ga želi riješiti sa Slovenijom jer se prijateljstvo dviju država treba nastaviti, prenose slovenski mediji.

Za Ljubljanu nije baš zadovoljavajući niti odgovor koji je novinarima u vezi spora dao njemački predsjednik Steinmeier, iskusni političar i diplomat, bivši ministar vanjskih poslova  s velikim poznavanjem stanja na jugoistoku Europe, ocjena je koja se iščitava iz priloga mariborskog lista “Večer”.

On je susretu čelnika u regiji bio nazočan kao posebni gost, te se među ostalim zauzeo za brže korake država u regiji na putu u EU, ali i konkretnije mjere sadašnjih članica da taj prostor EU integrira, no u izjavi o hrvatsko-slovenskom sporu bio je vrlo kratak i škrt, rekavši da je njemačka načelna pozicija poštovanje međunarodnog prava, ali da je spor oko arbitraže iz koje se Hrvatska povukla bilateralne naravi, navodi “Večer”, podsjetivši da i Njemačka tako podržava nastavak dobrih i prijateljskih odnosa Slovenije i Hrvatske i da je odnos Berlina prema njihov sporu, sudeći prema Steinmeierovoj izjavi, “neutralan”.

Ljubljansko “Delo” naslovom prema kojemu je “arbitraža ostala visjeti u zraku” na skupu predsjednika i ministara vanjskih poslova zemalja Jugoistočne Europe sugerira da je to pitanje zasjenilo pozitivne poruke iz zajednički usvojene deklaracije kojom su države na putu u EU pozvane da zbog tog cilja ubrzaju potrebne reforme i suzdrže se od  “zapaljive retorike” kako bi se osigurala trajnija stabilnost na tom području, a proširenje EU-a ponovo došlo u fokus sadašnjih članica zaokupljenih drugim problemima.

Komentiraj


FOTO:Pixabay
PODIJELI
Djelatnost je Hine prikup­lja­nje i razaši­lja­nje što potpunijih či­njeničnih i objektivnih novinsko-agencijskih informacija o zbi­va­njima u Republici Hrvatskoj i svijetu za potrebe medija i drugih sudionika društvenoga, političkoga, kulturnog i gospodarskog života.