Stranka Ljevica (L) o kojoj trenutno ovisi završetak slovenske postizborne političke krize po neslužbenim je podacima koje su u četvrtak prenijeli mediji potvrdila sporazum o nominaciji Marjana Šareca za budućeg slovenskog premijera.

Politička stranka koja pripada “novoj ljevici”, a osnovana prije četiri godine, odlučila je na internom referendumu svog članstva da će njenih devet zastupnika koje su dobili na izborima za parlament 3. lipnja podržati kandidaturu Marjana Šareca za predsjednika buduće vlade lijevog centra, pri čemu stranka neće sudjelovati u vladajućoj koaliciji pet stranaka nego će preko posebnog protokola podržavati neke njene zakonske projekte i socijalno usmjerene programe, objavili su u četvrtak popodne vodeći slovenski mediji.
Stranka bi službeno podatak da je uspio stranački referendum o odluci da podrže Šareca i njegovu buduće vladu trebala potvrditi kasno popodne, kad se očekuje izjava predsjednika stranke Luke Meseca.
Ako koalicijski sporazum između Šarecove Liste Marjana Šareca (LMŠ), Socijalnih demokrata (SD) Dejana Židana, Demokratskih umirovljenika (DESUS) Karla Erjavca, Stranke modernog centra (SMC) Mire Cerara i stranke bivše premijerke Alenke Bratušek bude sljedećih dana i definitivno potvrđen, parlament bi o novoj slovenskoj vladi, 13. po redu od stjecanja samostalnosti, trebao glasovati u petak 17. kolovoza, zadnji dan drugog kruga kandidatura za mandatara nove vlade.

Pet stranaka iz Šarecove grupacije ima 43 zastupnika u 90-članom Državnom zboru, a zajedno s devet ruku zastupnika Ljevice (L), to bi bilo dovoljno za izbor Šareca kao mandatara, nakon čega bi uslijedili pregovori o kadrovskim rješenjima za novu vladu i kasnije ponovno glasovanje u parlamentu za njen sastav.

Neki slovenski mediji međutim upozoravaju da događaji ovog i idućeg tjedna mogu unijeti neke promjene i zaokrete u odnosu na dosadašnje, te ne isključuju niti mogućnost preokreta. Kako navodi ljubljanski list “Dnevnik”, mnogi analitičari smatraju da Šarecova vlada, ovisna o volji šest programski dosta različitih stranaka, ne bi bila stabilna i ne bi izdržala puni četverogodišnji mandat.

Zato se analiziraju i druge mogućnosti, posebno ako Šarec na tajnom glasovanju ne bi dobio potrebnih 46 glasova potpore.

U tom bi slučaju uslijedio zadnji pokušaj da se spriječi opasnost prijevremenih izbora već ove jeseni. Ustav i zakon o izborima predviđaju naime da u slučaju neuspješnog drugog kruga izbora mandatara za sastav vlade predsjendik države mora raspisati prijevremene izbore, osim ako parlament u roku od samo 48 sati ne izabere nekog drugog za mandatara, kojega u tom slučaju predlažu političke stranke.

U tom bi slučaju bile različite mogućnosti, na primjer da kandidaturu ipak istakne bivši premijer Janez Janša koje zbog oštre antiimigrantske retorike odbijaju mahom sve stranke ljevice, da Janšina stranka predloži nekog drugog svog istaknutog člana za vodeću poziciju u vladi, ili da se za mjesto premijera kandidira neki istaknuti gospodarstvenik ili ugledna ličnost, što je manje vjerojatno.

Ne uspije li Šarec prilikom izbora za mandatara ili ako ne uspije sastaviti vladu, moguć je i scenarij po kojemu bi vladu formiralo nekoliko najvećih stranaka koje su dobila najviše glasova na izborima, u jednoj kombinaciji većinske vlade nacionalnog jedinstva, a postoje i špekulacije da bi desnicu i ljevicu u premijerskoj ulozi tada mogao povezati i predsjednik demokršćanske Nove Slovenije (NSI), 40-godišnji Matej Tonin, jedan iz generacije novih mlađih političara iz koje dolazi i sam Šarec, nekadašnji komičar s petogodišnjim političkim stažem gradonačelnika Kamnika, prenose slovenski mediji u četvrtak.