Vlada bi na današnjoj sjednici trebala usvojiti smjernice za izradu državnog proračuna za ovu godinu s projekcijama za 2017. i 2018. godinu. Ispočetka je bilo govora kako će se na dnevnom redu naći i prijedlog Milijana Brkića za ministra branitelja, no to još nije sigurno.

Prema ranijim najavama Zdravka Marića, ministra financija, ukupna razina rashoda proračuna za ovu godinu ne bi trebala biti veća od plana za 2015. godinu, koji je bio nešto viši od 120 milijardi kuna, a deficit proračuna trebao bi biti na razini od 3 posto BDP-a, prenosi Dnevnik.hr.

Ministar financija rekao je kako neki od proračunskih rashoda ove godine rastu automatizmom, poput naših uplata u proračun EU, rashoda za kamate te sredstava za indeksaciju mirovina. To je ukupno oko 2,5 milijarde kuna i za taj iznos su nađene uštede kako bi se rashodna strana proračuna zadržala na maksimalnoj razini iz prošle godine.

Na dnevnom je redu i odluka kojom se radi učinkovite provedbe reformskih mjera za unaprjeđenje sustava javne uprave osnivaju Povjerenstvo za modernizaciju sustava javne uprave, Povjerenstvo za razvoj ljudskih potencijala u javnoj upravi i Povjerenstvo za informatizaciju javne uprave.

Vlada će donijeti i odluku o promjeni naziva zagrebačke zračne luke po prvom hrvatskom predsjedniku – “Zračna luka Franjo Tuđman”. U tom smislu Ministarstvo pomorstva, prometa i infrastrukture pokrenulo je proceduru i dobilo potporu obitelji Tuđman. Iako prema Ugovoru o koncesiji ovlast imenovanja ima Vlada, dobivena su pozitivna mišljenja i od Zagreba, Velike Gorice i Zagrebačke županije, piše HINA.

https://www.youtube.com/watch?v=dPAd5UGIRFk

Tijek sjednice Vlade:

10.50 – “Smatra se primjerenim da novi terminal zračne luke nosi ime Franje Tuđmana. Ministarstvo je zatražilo i dobilo potporu obitelji prvog hrvatskog predsjednika. Zatražena su i mišljenja ustavnih imatelja udjela. Predloženom odlukom odrađuje se naziv koji glasi Zračna luka Franjo Tuđman”, rekao je ministar Oleg Butković. Vlada je donijela odluku.

10.27 – “Ukupni deficit odnosno deficit opće države za ovu godinu je planiran na 2,7 posto projiciranog BDP-a. Kako god bilo naš ciljani deficit bit će na razini od 3 posto BDP-a. Mislim da je to vrlo jaka i snažna poruka potpredjedniku EK. Mi ovim proračunom vidimo da su konsolidacija i smanjivanje deficita nužne”, rekao je Marić.

“Plaće i mirovine neće se smanjivati. U proračunu je planiran iznos od 100 milijuna kuna za poticaje za novorođenčad”, obećao je Marić.

“Hvala za odličan proračun. Fokusirali smo se na EU fondove i to je nama ključ za rast. Dva posto je realan rast. Mislim da smo optimizirali rashode i na kraju da je deficit od tri posto vrlo jaka poruka koju će EK vidjeti kao veliki plus. Sad trebamo krenuti. Vama se ministre Mariću posebno zahvaljujem za trud”, kazao je premijer Orešković.

Vlada je usvojila smjernice.

10.22 – “Ukupni rashodi u 2016. godini su planirani u iznosu 120,4 milijarde kuna. Rast ovogodišnjeg proračuna je prije svega zbog rashoda povezanih s iskoristivošću EU fondova”,  rekao je Marić.

‘Planirali smo ideksaciju mirovina, a u isto vrijeme prirodni priljev novih umirovljenka i to je iznos od 400 milijuna kuna’, kaže Marić.

 

10.17 “Indeks potrošačkih cijena zabilježit će neznatno povećanje od 0,1 posto. Ovu godinu projiciramo stopu nezaposlenosti na nešto ispod 16 posto”, kazao je Zdravko Marić.

“Što se tiče makroekonomskih projekcija, za ovu godinu je predviđen nešto veći dopinos domaće potražnje. Imamo i stabilne stope rasta izvoza, ali i uvoza”, dodao je.

“Ukupni prigodi državnog proračuna u 2016. projicirani su u iznosu od 113 milijardi kuna što je rast od 3 i pol posto ili 3,9 milijardi kuna u odnosu na preliminarno izvršenje 2015. godine, U 2017. ukupni prihodi državnog proračuna porast će za 3,7 posto”, rekao je.

10.11 – Prva točka dnevnog reda bio je Prijedlog smjernica za izradu državnog proračuna Republike Hrvatske za 2016. i projekcija za 2017. i 2018.

“Da se nadovežen na uvodne riječi, ovo nam je zadnji korak u proračunskom procesu. Moja namjera je prezentirati smjernice, dakle okvir s tri osnovna elementa. Jedan je makroekonomski okvir, prihodna strana proračuna i limiti koje ćemo svi skupa u iduća dva tjedna morati implementirati. S tim u svezi je koncipirana prezentacija.

Prije svega, što se tiče makroekonomskih kretanja. Mislim da je izuzetno važno da sagledamo realno trenutnu situaciju i da temeljem toga pogledamo kako stvarati projekcije i planirati proračun. Očekujemo ove godine rast BDP-a na dva posto”, rekao je ministar financija i dodao da se radi o realnim projekcijama. “Naša očekivanja su da se gospodarski rast ubrza i da učinimo sve što je u našoj moći da se ubrza”, kazao je.

10.04 – Na početku se premijer Tihomir Orešković zahvalio svima i dodao kako su posljednjih dana puno vremena i truda uložili u proračun. “Ispred nas je jedan dio proračuna, ali mislim da s moje strane nekakve glave poruke su da je bitno da imamo nekakve promjene. Svi znamo da je teško, svi znamo da kad god je promjena da postoji strah, ali mislim da je na nama da kroz komunikaciju i dijalog objasnimo zašto su potrebne reforme”, rekao je Orešković. U izvješću Europske komisije ne očekuje previše promjena. ‘Sutra ćemo imati priliku prezentirati naš plan koji je realan’, rekao je te dodao kako misli da su donijeli svoje reforme. ‘Počeli smo, ali imamo dosta posla ispred nas’, zaključio je premijer.

Komentiraj