Predstava Pere Eranovića ‘Priče iz Vukovara’ premijerno u Splitu

Na Sceni 55, komornoj sceni Hrvatskog narodnog kazališta Split, mladi glumac Pere Eranović premijerno je prošle subote izveo monodramu “Priče iz Vukovara”, autorski projekt nastao na temelju proznih zapisa i ratnih izvještaja Siniše Glavaševića. Nastala kao diplomski rad Pere Eranovića pod mentorstvom profesora Milana Štrljića, monodrama “Priče iz Vukovara” zajednički je projekt HNK Split i Umjetničke akademije u Splitu te ujedno prva predstava novog ciklusa splitskog kazališta Scena mladih.

Siniša Glavašević, legendarni dopisnik Hrvatskog radija iz ratnog Vukovara, obilježio je teške ratne dane i opsadu grada te svojom nepokolebljivošću i hrabrošću postao jednim od simbola hrvatske pobjede u Domovinskom ratu. Bio je ranjen krhotinom granate 4. studenoga 1991. godine na putu u bolnicu, kamo je krenuo prikupiti podatke za izvješće. Posljednje izvješće Glavašević je poslao iz vukovarske bolnice 18. studenoga navečer. Nakon pada grada Vukovara odveden je, 19. studenoga 1991. godine iz vukovarske bolnice i od tada mu se izgubio trag. Naknadno je utvrđeno da je ubijen i pokopan u masovnoj grobnici na Ovčari 20. studenoga 1991., a ekshumiran je i identificiran u veljači 1997. godine. Dvadeset i četiri kratke, lirske priče o Vukovaru, vlastitom djetinjstvu, prijateljima, životu, ratu i svijetu što nas okružuje, jedina su njegova književna ostavština. Pere Eranović te prozne zapise protkao je njegovim ratnim izvješćima kojima je Hrvatskoj i svijetu prenosio stradanje rodnog grada. Mladi glumac Pere Eranović, sin poginulog hrvatskog branitelja, za Nacional govori o razlozima postavljanja monodrame, tek nekoliko dana prije obljetnice pada Vukovara, ali i o tome što za njega predstavlja Glavašević.

  • ‘AUTENTIČNOST GLAVAŠEVIĆEVEostavštine je u tome što je nastajala u kaosu opkoljenog Vukovara’, kaže glumac koji je predstavu napravio prema Glavaševićevimzapisima

“U monodrami ‘Priče iz Vukovara’ radi se o divnim proznim tekstovima Siniše Glavaševića, a sama autentičnost njegove ostavštine prvenstveno je činjenica da je nastajala u kaosu opkoljenog Vukovara. To su životne priče koje istovremeno i motiviraju i opominju, a preko kojih sam želio stvoriti dramski memento na jednu ljudsku tragediju. Moja monodrama zamišljena je kao jednosatni boravak u skloništu u kojem ratni izvjestitelj svojim sugrađanima skraćuje vrijeme raznim ozbiljnim, ali i duhovitim svakodnevnim temama. S tim se pričama miješaju pjesme i kratke scenske etide, a opet sve skupa organski izranja jedno iz drugoga i dinamično se siječe Sinišinim ratnim izvještajima koji služe kao neugodan podsjetnik na prekinuta djetinjstva, uništene mladosti i ugasle živote”, priča Pere Eranović i dodaje kako je od samog početka želio da taj njegov dramski rad bude poruka ljubavi i slobode te vjeruje da je u tome uspio.

Za tešku tematiku predstave koja je, međutim, iznimno aktualna, odlučio se, kaže, iz pijeteta prema Vukovaru te je predstava izraz onoga što on kao glumac jest. Kaže da u monodrami nije ulazio u tematiku rata, već je rat ušao u njegov život i obilježio ga na najznačajniji mogući način.

“Biti sin poginulog hrvatskog branitelja za mene je prvenstveno čast i takav život mogao je biti pravi križ da moja majka nije bila snažna i hrabra žena koja je moga brata i mene uvijek učila da ljubeći čovjeka, ljubim i Boga. Odgojen u kršćanskom duhu, nikada nisam mogao biti zbog ičega ogorčen i jednostavno u mome životu nije bilo mjesta za mržnju. Ali je itekako bilo mjesta za divljenje i poštovanje prema svima onima koji su svojim životom nesebično dali obol za dugo sanjanu slobodu”, objašnjava 25-godišnji glumac koji smatra da, bez obzira na to što je mlad, o ratu i žrtvama uvijek treba govoriti.

“Budući da dio našeg naroda namjerno boluje od amnezije, važno je svjedočiti istinu i to prvenstveno zbog mladih ljudi od kojih se sigurno ne traži da životare u prošlosti, kako neki zlonamjerno gledaju na domoljublje, već da učenjem i spoznajom o najznačajnijem razdoblju naše povijesti razviju zdravu svijest da sloboda nije došla u šarenom paketu s mašnicom. U toj izgradnji treba pridonositi i školsko gradivo koje je, za četiri godine Domovinskog rata, čak i oskudno”, smatra Eranović. Objasnio je što za njega predstavlja Siniša Glavašević.

“Siniša Glavašević je jedan od onih koji su beskompromisno ostali do kraja. Jedan od simbola otpora, nepokolebljiv čovjek i pravi profesionalac u svojoj struci. On je vrlo dobro znao da je izdaja sigurna karta za spas vlastite glave, ali je isto tako znao kojem podneblju pripada i bio je svjestan toga da bi davanje prednosti vlastitom interesu bio šamar svima onima koji su Vukovar čuvali iz rovova”, navodi glumac koji je u svojoj profesiji još od osnovne škole. Kaže da je glumu odabrao zato jer je uzbudljiv poziv u kojem otkrivajući sebe, potiče i druge da rade isto.

Komentiraj

FOTO:HNK U SPLITU
PODIJELI
- rođena u Zagrebu 1978. godine - mr.sc. međunarodnih odnosa - diplomirala novinarstvo na Fakultetu političkih znanosti u Zagrebu - novinarstvom se bavi od 1999. godine - dosad je radila u Jutarnjem listu, lifestyle magazinu Story, političkome magazinu Aktual - u Nacionalu je pomoćnica glavnog urednika i piše teme iz kulture