Predsjednici Sindikata željezničara Hrvatske (SŽH) , Sindikata infrastrukture HŽ-a i Sindikata hrvatskih željezničara (SHŽ) upozorili su u utorak na konferenciji za novinare da trenutačno stanje socijalnog dijaloga u tom sektoru nije dobro, što se vidi iz sve češćih sukoba s upravama društava koja su nastala podjelom Hrvatskih željeznica.

“Socijalni dijalog u željezničkom sektoru dosta je na niskim granama, unatoč tome što je sektorsko socijalno vijeće za željeznički sektor organizirano još 2012. ono nije polučilo kvalitetne rezultate. Najveći problem je što strana poslodavaca, uvjetovani vrlo čestim političkim smjenama, jako malo ulažu u svoj pregovarački tim sa sindikatima. Stoga, često u pregovorima, pogotovo vezanim uz kolektivne ugovore, dolazi do sukoba s poslodavcima zbog njihova neiskustva i nepoznavanja stanja unutar pojedine tvrtke”, upozorio je predsjednik SŽH Zoran Maršić.

Istaknuo je kako poslodavac vrlo često financijske probleme unutar tvrtki nastoji riješiti rezanjem prava radnika bez nekih valjanih argumenata. Pri tome ne prihvaćaju argumente sindikata, što dovodi do prekida u pregovorima.  Uz to, poslodavci često nastoji smanjiti broj ljudi, bez obzira na potrebe rada. Velikim problemom Maršić smatra sadašnju upravu HŽ Carga za koju drži da nije sposobna kvalitetno voditi tu tvrtku, što pokazuju i rezultati njezina rada.

Maršić je prezentirao i rezultate projekta “Unaprjeđenje socijalnog dijaloga u željezničkom sektoru” kojem je cilj unaprjeđenje suradnje socijalnih partnera u željezničkom sektoru Hrvatske te uz ostalo osposobljavanje za bipartitni socijalni dijalog članova triju sindikata – SŽH, SHŽ i Sindikata infrastrukture HŽ-a.

Podsjetivši da su iz Ministarstva rada i mirovinskog sustava za taj projekt dobili 832.204 kune, istaknuo je kako je potrebnu edukaciju prošlo 120 sudionika iz sva tri sindikata.

Komentiraj

FOTO:FaH
PODIJELI
Djelatnost je Hine prikup­lja­nje i razaši­lja­nje što potpunijih či­njeničnih i objektivnih novinsko-agencijskih informacija o zbi­va­njima u Republici Hrvatskoj i svijetu za potrebe medija i drugih sudionika društvenoga, političkoga, kulturnog i gospodarskog života.