Predstavnici sindikalnih središnjica zatražili su u srijedu na sastanku s ministrom rada i mirovinskog sustava Tomislavom Ćorićem povećanje minimalne plaće s obzirom da se izmjenama poreznih zakona stvara prostor za takav potez, te da minimalna plaća postane osnovica za formiranje plaća jer dobar dio poslodavaca u nju uračunava i dodatke.

Vlada bi do kraja godine trebala donijeti uredbu o minimalnoj plaći, o čemu su predstavnici sindikalnih središnjica prvo razgovarali s ministrom, a poslijepodne se očekuje razgovor na istu temu s predstavnicima poslodavaca.

Predsjednik Hrvatske udruge radničkih sindikata Ozren Matijašević izjavio je nakon sastanka da bi od početka iduće godine visina minimalne plaće trebala biti jednaka iznosu poreznog rasterećenja od 3800 kuna, što je povećanje od osam posto na prosječnu isplaćenu plaću u Hrvatskoj. Udovolji li se tom zahtjevu minimalna plaća došla bi na razinu od oko 48,5 posto prosječne plaće, kazao je Matijašević.

Iako očekuje protivljenje poslodavaca, posebice iz tekstilne i drvo-prerađivačke industrije, Matijašević zahtjev za povećanjem minimalne plaće argumentira time što se poslodavce rasterećuje poreznom reformom kroz porez na plaće, porez na dobit i ukidanje nekih parafiskalnih nameta, tako da i te ugrožene djelatnosti imaju prostora za veće plaće.

Oko 1,5 milijuna radnika ne dobiva ništa

Istodobno, ističe Matijašević, dobar dio zaposlenika, odnosno njih više od 1,5 milijuna, poreznim izmjenama ne dobivaju ništa jer njihova primanja nisu u poreznim škarama, pa je jedina mogućnost da veću plaću dobiju kroz povećanje minimalca.

Sindikalci žele vjerovati da će postići suglasje s poslodavcima te da će Vlada u konačnici poslušati njihove zahtjeve i izmijeniti visinu minimalne plaće, kaže Matijašević.

Predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata Krešimir Sever izjavio je kako je Ćorić saslušao stavove središnjica, koji su vrlo bliski, ali danas nisu licitirali s iznosima.

Sever ističe kako Europska konfederacija sindikata godinama poručuje da treba težiti cilju da minimalna plaća ne bude ispod 50 posto prosječne plaće, a u idućem razdoblju trebala bi dosegnuti čak 60 posto prosječne plaće, dok EU smatra povećanje plaća glavnim putom izlaska iz krize jer će to dovesti po povećanja potražnje, potrošnje i zapošljavanja.

U Hrvatskoj je dosad minimalna plaća iznosila 3120 kuna, što sindikati smatraju nedovoljnim jer to u neto iznosu koketira s linijom siromaštva. Sindikati očekuju da će povećanje minimalne plaće biti provedeno čak i u sektorima koji godinama tvrde da nemaju snage za značajnije povećanje.

Stvoreni uvjeti za rast plaća

Sever smatra kako su se stvorili uvjeti ne samo za rast minimalne plaće nego i za opći rast plaća, s obzirom da je porezna reforma okrenuta poslodavcima koji mogu očekivati dosta potpore za sebe, poput smanjenja poreza na dobit.

Kaže da bi minimalna plaća trebala postati osnovica za formiranje plaća jer već godinama dobar dio poslodavaca u minimalnu plaću računa prekovremeni rad i rad nedjeljama i blagdanima, nakon čega se tek dosegne iznos minimalne plaće.

Predsjednik Saveza samostalnih sindikata Hrvatske Mladen Novosel ponovio je da sve sindikalne središnjice podržavaju zahtjev za povećanjem minimalne plaće na 3800 kuna jer je postojeća minimalna plaća gotovo na razini siromaštva, jer gotovo 99 posto ljudi odlazi iz Hrvatske zbog malih plaća i jer se zbog socijalne pravednosti i njima trebaju omogućiti veće plaće.

Novosel poručuje kako je obveza ministra da donese uredbu i savjetuje se sa socijalnim partnerima. Očekuje da poslodavci više ne izlaze s retorikom da će otpuštati ljude ako moraju za kunu povećati plaću.

Komentiraj

FOTO:HINA/ Zvonimir KUHTIÆ/ ua
PODIJELI
Djelatnost je Hine prikup­lja­nje i razaši­lja­nje što potpunijih či­njeničnih i objektivnih novinsko-agencijskih informacija o zbi­va­njima u Republici Hrvatskoj i svijetu za potrebe medija i drugih sudionika društvenoga, političkoga, kulturnog i gospodarskog života.