Porezna reforme donijet će vrlo malo ili ništa građanima s najnižim primanjima, ocijenili su u ponedjeljak čelnici Nezavisnih hrvatskih sindikata Krešimir Sever i Saveza samostalnih sindikata Hrvatske Mladen Novosel uoči sjednice Gospodarsko-socijalnog vijeća (GSV), na kojoj će premijer Andrej Plenković i ministar financija Zdravko Marić predstaviti poreznu reformu socijalnim partnerima.

“Kada je riječ o porezu na dohodak, vidljivo je da oni s najnižim primanjima neće dobiti ništa ili vrlo malo, pa čak i ono što na prvi pogled izgleda izuzetno dobro, povećanje odbitaka za uzdržavane članove obitelji, odnosno djecu i povećanje neoporezivog dijela plaće, za one s nižim primanjima neće imati efekta”, kazao je Sever.

Ide se na ruku onima s najvišim primanjima

Upozorava kako će osoba s prosječnom plaćom i dvoje djece dobiti povećanje od 66 kuna neto, što svakako nije razlog za optimizam.

Sever je kritizirao i ukidanje najniže stope na dohodak od 12 posto, ali i smanjenje najviše s 40 na 36 posto, predloživši da se ona niža zadrži, a uvede jedna viša za one s visokim primanjima koji će dobiti nekoliko tisuća kuna veće plaće.

“Dok svijet sve više promiče uvođenje progresivne stope na dohodak, kako bi se smanjivale društvene nejednakosti,  Hrvatska se svodi na samo dvije stope i ide na ruku onima s najvišim primanjima”, kazao je.

Kada je riječ o PDV-u, istaknuo je da su kruh i mlijeko  strateške namirnice za prehranu najsiromašnijih, višečlanih obitelji, obitelji s više djece i umirovljenike, pa bi zbog toga trebalo zadržati najniži stopu za te proizvode, kao i za lijekove i knjige.

Nema prostora za daljnju fleksibilizaciju tržišta rada

Na novinarski upit hoće li  sindikati biti kritični oko Zakona o radu, Sever je odgovorio da reforma radnog zakonodavstva može ići samo u smjeru “defleksibilizacije i dodatne zaštite radnika “.  “Sigurno više nema prostora za daljnju fleksibilizaciju tržišta rada , bilo da je riječ o radnom vremenu ili pojednostavljenju nekih odredbi”, kazao je Sever ustvrdivši da to ne bi bio prosperitet nego nazadak zemlje.

Novosel je pak izrazio zadovoljstvo što je sjednica GSV-a sazvana ubrzo nakon formiranja Plenkovićeve Vlade, za razliku od prethodne Vlade kada se na to čekalo tri mjeseca. “Očekujemo da se socijalni partneri mogu očitovati o poreznoj reformi, kad već nisu mogli u tome sudjelovati kroz radne skupine”, rekao je.

I on smatra da se reformom poništavaju pozitivni učinci za najširi sloj hrvatskih radnika, onih koji primaju plaće ispod visine prosječne plaće. “Oni neće dobiti gotovo ništa, pa neće biti niti nikakve povećane potrošnje. Plaće veće od 14.000 kuna prima vrlo mali dio radnika, a postavlja se pitanje hoće li povećanje ići u njihovu štednju ili potrošnju”, kazao je.

Upitne “nuspojave” u lokalnoj samoupravi

Također su vrlo upitne “nuspojave” smanjenja sredstava za lokalnu samoupravu, jer su kod zadnje mini porezne reforme 33 grada povisila prirez, a Novosel je siguran da će to većina učiniti i sada. Možda će povisiti i cijene nekih komunalnih usluga, pa bi to na kraju polučilo negativne efekte za standard građana.

Sindikati su jedinstveni u stajalištu da bi reforma trebala biti “više socijalna i pravedna”. Nije sporno da je stopa od 40 posto jedna od najviših u Europi, ali se postavlja pitanje je li socijalno i pravedno da se ona smanjuje na 36 posto, a istovremeno radnici s nižim primanjima ne dobivaju gotovo ništa, kaže Novosel.

Poručio je da sindikati očekuju skoru raspravu o povećanju minimalne plaće, a smatraju kako bi ona trebala biti na razini najniže neoporezive osnovice, da se time amortizira nepravda prema radnicima s najmanjim primanjima.

Novosel se također usprotivio povećanju PDV-a za turizam jer će se to, osim smanjenja dobiti poduzetnicima u turističkom sektoru, negativno odraziti na prava radnika u turističkom sektoru.

 

Komentiraj

FOTO:fah
PODIJELI
Djelatnost je Hine prikup­lja­nje i razaši­lja­nje što potpunijih či­njeničnih i objektivnih novinsko-agencijskih informacija o zbi­va­njima u Republici Hrvatskoj i svijetu za potrebe medija i drugih sudionika društvenoga, političkoga, kulturnog i gospodarskog života.