ŠEPAROVIĆ “Ustavni sud donijet će odluku bez pritisaka, u skladu s Ustavom”

Autor:

02.03.2017., Zagreb - Predsjednik Ustavnog suda Miroslav Separovic objavio je na danasnjoj konferenciji za medije da je 26 godina od podnosenja zahtjeva napokon donesena odluka o ocjeni suglasnosti s ustavom Zakona o zdravstvenim mjerama za ostvarivanje prava na slobodno odlucivanje o radjanju djece. Ustavni sud nije prihvatio prijedloge za pokretanje postupka za ocjenu suglasnosti za ostvarivanje prava na slobodno odlucivanje o radjanju djece. photo:

Predsjednik Ustavnog suda Miroslav Šeparović poručio je u srijedu kako hrvatskim građanima može jamčiti da će taj sud, vezano uz aktualne referendumske inicijative, bez ikakvih pritisaka i u skladu s Ustavom donijeti odluku koja može biti pozitivna ili negativna.

“Građani moraju imati povjerenja u institucije hrvatske države, prvenstveno i u Ustavni sud kao jamac tumačenja i primjene Ustava. I ja mogu garantirati hrvatskim građanima da ćemo mi bez ikakvih pritisaka donijeti odluku isključivo u skladu s Ustavom, koja može biti pozitivna, ali i negativna”, izjavio je Šeparović gostujući u Vijestima RTL-a.

Ustavni sud odbacio žalbu inicijative “Istina o Istanbulskoj” zbog prikupljanja potpisa u Rijeci

Potvrdio je da je Ustavni sud odbacio žalbu građanske inicijative “Istina o Istanbulskoj” na postupanje Grada Rijeke, odnosno nedopuštanje prikupljanja potpisa za raspisivanje referenduma o ukidanju te konvencije na javnim površinama kojima upravlja Grad Rijeka.

“Ovdje se radi o jednom procesnom rješenju gdje smo mi odbili žalbu, jer ona nije dopuštena. Radilo se o predrefendumskim aktivnostima, konkretno prigovorima na postupanje Grada Rijeke i mi smo utvrdili da su oni ipak imali dovoljno mjesta na kojima su se mogli izjašnjavati i da u bitnom to nije dovelo u pitanje njihovo izjašnjavanje. Tako da smo u tom predreferendumskom stanju i aktivnostima ocijenili da nema potrebe za intervencijom Ustavnog suda, jer u bitnom nisu bila ograničena prava”, poručio je Šeparović.

Vezano uz pitanja žalbi, nije želio dovoditi u vezu tu inicijativu s onom građanske inicijative Narod odlučuje, iz koje tvrde da su prikupili dovoljno potpisa za raspisivanje referenduma o izmjenama Izbornog zakona.

“Ovo je nešto sasvim drugo, ovdje je taj postupak završio i sad kreće postupak provjere potpisa i odluke Sabora što dalje. u Ovom dijelu te dvije stvari nisu usporedive”, kazao je.

Upitan znači li to što je predsjednica Republike Kolinda Grabar-Kitarović dala svoj potpis na ratificiranu Istanblusku konvenciju da se može zaključiti kako referendum o Istanbulskoj ne prolazi, Šeparović je odgovorio kako se zaključiti još ne može ništa, jer bi svaki njegov konkretan odgovor na to pitanje značio prejudiciranje odluke Ustavnog suda.

Treba vidjeti hoće li biti dovoljan broj potpisa i hoće li se Sabor uopće obratiti Ustavnom sudu

“Treba vidjeti hoće li biti dovoljan broj potpisa, hoće li biti ispunjene pretpostavke i hoće li se Sabor uopće obratiti Ustavnom sudu, jer Sabor može odlučiti i da se ne obrati Ustavnom sudu i raspisati referendum. Doduše, Ustavni sud bi mogao i u tom slučaju reagirati ukoliko bi smatrao da postoje teški strukturni promašaji, teške povrede procesnih i materijalnih pitanja, pa bi mogao temeljem općih ovlasti intervenirati i ako ga Sabor ne pita” istaknuo je Šeparović.

“Dakle, moramo pričekati što će Sabor odlučiti, hoće li pitati Ustavni sud ili ne, a onda ćemo eventualno odlučivati o tome je li ratifikacija Istanbulske konvencije u skladu s Ustavom ili nije”, dodao je.

Ista je procedura, naglasio je, i s inicijativom za raspisivanje referenduma o izmjenama Izbornog zakona – očekuje se da nadležne službe Sabora provjere potpise i Sabor nakon toga odluči hoće li se obratiti Ustavnom sudu ili ne.

“S tim da i u tu važi – ukoliko Sabor odluči raspisati referendum, a Ustavni sud smatra temeljem općih ovlasti da se radi o teškim povredama i da dolazi u pitanje strukturna obilježja hrvatske ustavne države, sud bi mogao reagirati i bez da ga Sabor pita”, napomenuo je Šeparović.

Na pitanje smatra li važeći Izborni zakon klijentelističkim, kako to tumače u inicijativi Narod odlučuje, odgovorio je kako se ne može upuštati u političke ocjene, ali može reći kako je dobro da se o tome raspravlja u javnosti.

Legitimno je od građanskih inicijativa da propituju Izborni zakon, ali moraju biti svjesni da inicijativa može i ne mora proći

Šeparović smatra kako je legitimno od strane građanskih inicijativa da propituju odredbe Izbornog zakona te šalju poruke vlasti, oporbi i javnosti, “ali oni moraju biti svjesni da ta inicijativa može proći, ali i ne proći”. Ne želi se, također kako ne bi prejudicirao odluku Ustavnog suda, izjasniti jesu li dva referendumska pitanja inicijative Narod odlučuje u skladu s Ustavom.

“Mogu samo reći da imamo bogatu praksu u tome i da ćemo to pitanje razmatrati sukladno temeljnim vrednotama ustavnog poretka, što znači i vladavine prava, nacionalne ravnopravnosti i višestranačkog demokratskog sustava. Ali, gledat ćemo i u okviru ukupne strukture hrvatske ustavne države i cijelog ustava, jer se ustavne odredbe ne mogu pojedinačno tumačiti, nego ih treba gledati u cjelini”, istaknuo je.

Šeparović je naglasio kako u Ustavnom sudu pažljivo prate sve što se događa vezano uz ove inicijative, da od predaje potpisa počinju njihove nadzorne ovlasti nad referendumom. “Pažljivo pratimo sve što se dešava i bude li trebalo, mi ćemo reagirati, a konačnu odluku je li pitanje u skladu s Ustavom ili nije dat ćemo ako nas Hrvatski sabor pita”, poručio je.

Potrebne su ustavne ili zakonske izmjene vezano uz referendum

 Predsjednik Ustavnog suda smatra kako “sigurno” nešto treba mijenjati vezano uz pitanje referenduma, a na zakonodavcu, odnosno ustavotvorcu je procjena je li to kroz promjene Ustava, Ustavnog zakona ili zakona koji propisuje referendum.

Činjenica je, tvrdi, da je taj postupak podnormiran, pa tako nema rokova u kojima organizacijski odbori trebaju predati potpise za raspisivanje referenduma, nije propisano kad Sabor mora zatražiti provjeru potpisa, nije propisan rok u kojem se može tražiti ocjena od Ustavnog suda ocjena, a jedino je propisan rok u kojem Ustavni sud mora odlučiti – 30 dana.

“Ustavni sud je osigurač koji jamči primjenu i poštivanje Ustava i Ustavni sud je taj koji će u konačnici odlučiti. Dakle, sve se otprilike odvija u skladu s demokratskim pravilima i apeliram da se tako i nastavi, a na zakonodavcu je da izvuče pouke i možda neke stvari i promijeni”, zaključio je Šeparović.

Komentari

Morate biti ulogirani da biste dodali komentar.