Novi predsjednik Ustavnog suda Miroslav Šeparović rekao je u utorak da Ustavni sud promatra trenutačnu političku situaciju i da sada nema mjesta za njihovo djelovanje jer se sve događa u sklopu legitimne političke borbe te je istaknuo kako novi saziv Ustavnog suda “neće biti daljinski upravljač nikome”, kao što to nije bilo ni do sada.

U intervjuima za tri nacionalne televizije, HRT, Novu TV i RTL, istaknuo je kako poštuje odluku Hrvatskog sabora, koji je izabrao kandidate za ustavne suce. Ocijenio je da je riječ o dobrim kandidatima te da njihovi životopisi i dosadašnji rad jamče da će dužnost obavljati savjesno i odgovorno.

“Nema mjesta nikakvog djelovanja za Ustavni sud. Sve se odvija u okvirima legitimne političke borbe u kojima Ustavni sud niti sudjeluje niti smije sudjelovati. Ako bi stabilnost države došla u pitanje ili temeljne vrednote ustavnog poretka sigurno bi Ustavni sud naša načina intervenirati. Međutim, to do sada nije ni blizu i nema potrebe da se Ustavni sud na bilo koji način miješa i neće se miješati”, rekao je Šeparović odgovrajaući na pitanje novinara Nove TV u vezi s krizom Vlade.

Uvjeren je da je ovaj saziv Ustavnog suda, kao i onaj prije, koji je dobio mandat i ima samostalnost i neovisnost, da će zadržati svoje svjetonazore, što je dobro i da će postupati u skladu s ustavnim zakonom te neće biti na “daljinski upravljač” nikome.

“Vjerujte,  to nije bilo niti dosad, ali svjestan sam percepcije u javnosti”, kazao je Šeparović.

Napominjući kako u godinu dana mandata ne može napraviti neke revolucionarne promjene, Šeparović je istaknuo kako mu je cilj da Ustavni sud bude jamac stabilnosti
ustavnog poretka.

Šeparović je, upitan može li se nastaviti raditi kao i do sada ako pojedini ustavni suci imaju ‘mrlju u karijeri’, odgovorio je kako javnost treba svima dati priliku da ocjenjuje ustavne suce na temelju njihovih odluka, a ne na temelju njihovih stvari koje nisu dovoljno razjašnjene u javnosti i nisu do kraja jasne. Također, u omjer treba staviti sve ono dobro što su ti kandidati učinili u dosadašnjim karijerama. “Te mrlje, mislim da je to raspravljeno i da je Hrvatski sabor donio odluku koju ja poštujem i apsolutno stojim iza tih kolega pa i tih na koje mislite”, kazao je.

Šeparović je u intervjju za HRT istaknuo kako ima veliko povjerenje u ustavne suce Snježanu Bagić i Davorina Mlakara te je siguran da će biti dobri suci. Poručio je i da je sutkinja Bagić, po njemu, zaslužila biti predsjednicom Ustavnog suda s obzirom na njezino znanje, trud, zalaganje i dosadašnju karijeru te odnos kolegica i kolega u Ustavnom sudu prema njoj. Smatra kako se u njezinom slučaju nije radilo o plagiranju jer se nije radilo o znanstvenom radu ili doktoratu, već je Bagić na jednom predavanju u uvodnom izlaganju koristila rad Teodora Antića, zaboravivši ga citirati.

“To je greška i ona je to ispravila ispričavši se. To je pitanje raspravljeno na Hrvatskom saboru koji je smatrao da je to pitanje riješeno izabravši je dvotrećinskom većinom. Ona ima moje veliko povjerenje”, rekao je Šeparović. Navevši kako politika u svim državama na ovaj ili onaj način odlučuje o izboru ustavnih sudaca, pojasnio je kako je hrvatski model najbliži njemačkom modelu.

Vezano uz Zakon o pobačaju tj. Zakonu o zdravstvenim mjerama za ostvarivanje prava na slobodno odlučivanje o rađanju djece iz 1978. čiju je ocjenu ustavnosti tražila udruga Hrvatski pokret za život i obitelj još 1991., Šeparović je rekao da će to sadašnji saziv riješiti jer je “sada za to sazrijelo vrijeme”.

Pojasnio je da odlučivanje Ustavnog suda o tom zakonu nije do sada stavljeno na dnevni red jer su njegovi dosadašnji predsjednici odlučili kako nije bilo vrijeme za to, jer su smatrali da bi on izazvao prevelike polemike i sukobe u društvu kojih i inače ne nedostaje te da to treba rješavati u mirnije vrijeme.

Komentiraj

FOTO:Marko Lukunic/PIXSELL
PODIJELI
Djelatnost je Hine prikup­lja­nje i razaši­lja­nje što potpunijih či­njeničnih i objektivnih novinsko-agencijskih informacija o zbi­va­njima u Republici Hrvatskoj i svijetu za potrebe medija i drugih sudionika društvenoga, političkoga, kulturnog i gospodarskog života.