Za dužnost gradonačelnika Rijeke 21. svibnja natjecat će se Andrej Briščik (koalicija Akcija mladih-Živi zid-Snaga-Alternativa), Juraj Bukša (HNS-ARS-SDAH), nezavisni kandidat Hrvoje Burić, Petra Mandić (Most), Vojko Obersnel (SDP-PGS-HSU-IDS-Laburisti-SDSS-HSS), Kristjan Staničić (HDZ) i Danko Švorinić (Lista za Rijeku-Pametno), a na pitanja Hine o jačanju Rijeke kao gospodarskoga i prometnog središta, povećanju ovlasti lokalne samouprave, o projektu EPK 2020 te o utjecaju svjetonazora na vođenje gradske politike odgovorili su u pisanom obliku.

Na pitanje što njihovu političku opciju i program čini najboljim Vojko Obersnel (SDP), dosadašnji gradonačelnik, odgovorio je da njegovu koaliciju Rijeku za sve od ostalih izdvaja kvalitetno i jasno napisan program. “Također koaliciju Rijeka za sve s građanima povezuje otvoreni, uključivi svjetonazor koji razvoj grada bazira na suradnji. Nudimo kontinuitet, stabilnost i sigurnost u provođenju Strategije razvoja grada i ujedno predstavljamo dosadašnja ostvarenja i rezultate koje smo postigli”, ističe Obersnel.

Nezavisni kandidat Hrvoje Burić ocjenjuje da je njegov pristup i pristup Rijeci njegove kandidacijske liste otvoren, “dijalogičan i okupljajući”, a program usmjeren na konkretne probleme i na popravljanje “ukupne krvne slike grada”, demografski, gospodarski, prometno, ekološki i kulturno. “Zbog smanjenja broja stanovnika Rijeke, planiramo uspostavu gradskog ureda za demografiju i inicijalni paket mjera, dijelom prevencijskih, a dijelom sanacijskih, usmjeren na popravljanje demografskog stanja i na gospodarsku revitalizaciju, na otvaranje radnih mjesta, rješavanje socijalnih i ambijentalnih pitanja, na moguće olakšice i konkretna pojeftinjenja troškova života”, navodi Burić.

Kristjan Staničić ocjenjuje da je HDZ u svim teškim situacijama ponajprije pokazivao odgovornost i na nacionalnoj i na lokalnoj razini, a aktualna vlast u Rijeci s Obersnelom na čelu pokazala je da ne može uspješno voditi Rijeku. “Mislim da je građanima dosta eksperimenata, građani žele odgovornu i stabilnu vlast, a to im nudi samo HDZ. Naš program je razvojan, ambiciozan, ali realno ostvariv. Temelji se  ponajprije na otvaranju radnih mjesta, gospodarskom rastu, poduzetništvu i investicijama, odgovornom upravljanju i demografskoj revitalizaciji Rijeke”, navodi Staničić.

Andrej Briščik (Akcija mladih) zauzima se za pozitivno i poticajno poduzetničko ozračje i zapošljavanje te ističe da u iduće četiri godine 15 posto gradskog proračuna namjerava usmjeriti na povećanje zaposlenosti u gradu. “Osnovna postavka naše opcije je da moramo prestati povećavati porezno opterećenje građana te da moramo proširiti poreznu masu tako što će veći broj građana biti zaposlen. Otvaranje radnih mjesta gledamo kao investiciju s obzirom na to da jedino to donosi direktan povrat uloženih sredstava.”

Prednost Liste za Rijeku na izborima u Rijeci je što je pozicionirana kao jedina riječka regionalna stranka, ističe Danko Švorinić. “Za daljnji razvoj Rijeke je iznimno bitno da ima snažnu regionalnu opciju koja će beskompromisno braniti riječke interese jer europska iskustva pokazuju da sredine kojima upravljaju regionalističke stranke znatno odskaču od onih u kojima su na vlasti tzv. centralističke opcije koje centrale imaju negdje drugdje”, ocjenjuje Švorinić.

“Moj slogan je ‘Konkretno’, a moj program je jednostavan i okrenut poboljšanju života Riječana, i ima samo tri točke: očistit ću Rijeku, vratit ću je na more i izgradit ću autobusni kolodvor do 1. srpnja 2019. godine”, ističe Juraj Bukša (HNS) navodeći zbog čega bi on bio najbolji odabir.

Petra Mandić (Most nezavisnih lista) ističe da je u njezinu programu posebna pozornost “posvećena poduzetništvu, zdravstvenom i nautičkom turizmu i demografskoj obnovi grada” te da je razrađen plan po kojem bi gradska uprava trebala biti servis građana. “Most nezavisnih lista je više puta pokazao da je jedina opcija kojoj nisu važni privatni nego javni interesi. Načela po kojima radimo i po kojima ćemo raditi na nacionalnoj razini primijenit će se i u Rijeci ako dobijemo povjerenje građana”, ističe Mandić.

Rijeka gospodarsko i prometno središte

Na pitanje može li Rijeka i kako postati jače prometno i gospodarsko središte i što poticati da bi se to postiglo, Švorinić je odgovorio da može s pametnom strategijom korištenja proračuna, tako da većina gradskih investicija završi u rukama lokalnih poduzetnika. Najavljuje drukčije funkcioniranje gradske razvojne agencije, razvoj kompatibilne industrije, poput zdravstvene, farmaceutske, IT sektora te domaćih industrijskih brandova, a “odljev mladih” namjerava zaustaviti preko centara tehničke izvrsnosti. Sastavio bi se tim za kandidaturu Rijeke za sjedište EU agencije za lijekove, dio lučkog prostora preuredio bi se u marinu, a veći turistički promet osigurao bi dovođenjem ulagača na Preluku i Kantridu, uz očuvanje sadržaja za građane.

Obersnel ističe da je Rijeka Strategijom razvoja grada do 2020. utvrdila mnoge strateške projekte vezane uz razvoj  riječkog prometnog pravca te da se na njihovoj realizaciji radi već tri godine, a uključeni su Vlada, HŽ, Hrvatske ceste, Lučka uprava i drugi. Navodi da je u koalicijskom programu predviđen kontinuitet provođenja te strategije i da su spomenute aktivnosti odrađene. Gospodarski rast uključuje daljnji razvoj brodogradnje, lučkih djelatnosti, prerađivačke industrije, trgovine, građevinarstva, stručnih, znanstvenih i tehničkih djelatnosti, ističe Obersnel te dodaje da je važan i turizam, u kojemu se potiče otvaranje novih smještajnih kapaciteta.

Burić smatra da Rijeka može i treba postati grad živog poduzetništva, privlačan za goste i ulagače. “Potrebni su nam hoteli visoke kategorije te aktivacija novih oblika turizma, poput nautičkog”, navodi i dodaje kao je po njegovu mišljenju važno postići sinergiju prometne i gospodarske politike – poboljšati morske, kopnene i zračne poveznice Rijeke. To podrazumijeva bolju suradnju sa županijom i državom. Usredotočit će se na poticanje maloga i srednjeg poduzetništva na inovativnim konceptima. Smatra da se Rijeka mora otvoriti cirkularnoj ekonomiji, primjerice otvoriti eko-park. Za ostvarenje ciljeva predviđa projekte kao što su izgradnja rive i marine, hotela visoke kategorije, znanstveno-tehnološkog parka i poticajne mjere.

Briščik je usmjeren na stvaranje riječke regije, uspostavu partnerstva za razvoj i fonda za rast. Navodi da Rijeka nema prostornih uvjeta za izgradnju novih industrijskih zona, a susjedne jedinice koje imaju prostorne kapacitete nemaju, pak, financijsku snagu. Zato će inzistirati na prekidu politike izolacionizma i na uspostavi partnerstva utemeljenog na zajedničkim interesima Rijeke i riječkog prstena. Smatra da se rast mora temeljiti na rastu tercijarnog sektora, korištenju slobodne zone i tranziciji prema modernim tehnološkim sektorima. To se neće dogoditi bez jake proizvodne baze i zato je suradnja riječke regije nužna, ističe Briščik.

Staničić smatra da Rijeka ponovno može postati gospodarsko središte, centar Mediterana i Jadrana. “Naša vizija Rijeke jest da bude centar razvoja, industrija novoga doba i poslova budućnosti”, ističe Staničić i ocjenjuje da se gospodarski razvoj grada ne može temeljiti na teškoj industriji, ali “može predvoditi u znanosti i inovacijama”. Treba jačati i kapacitete Luke Rijeke, za što je potrebna dobra suradnja sa središnjom vlašću, vizija, volja i odgovoran gradonačelnik”, ističe Staničić i najavljuje poticanje razvoja turizma vrjednovanjem povijesne, kulturne i industrijske baštine, izgradnjom hotela i turističke infrastrukture.

I Petra Mandić ocijenjuje da Rijeka može i treba biti jače prometno i gospodarsko središte. Posebnu pozornost usmjerit će prema poduzetništvu, a prioritet je preraspodjela novca iz proračuna za poticanje novih radnih mjesta kroz potpore za mikro i male poduzetnike te poticanje njihova razvoja provedbom transparentnih natječaja. Nužni su poticaji za razvoj male brodogradnje, a važno je i ograničavanje prometa u centru grada, zatim izgradnja biciklističkih staza i subvencije električnih vozila. Među važnijim projektima navodi uređenje autobusnoga i željezničkog kolodvora prema izrađenim projektima, uz alternativne izvanproračunske modele financiranja.

Bukša od Rijeke želi ponovno napraviti industrijski grad, centar nove i moderne industrije, zapošljavanja mladih i stručnih ljudi. Smatra da Rijeka više nije lučki grad i želi novo doba industrijalizacije, modernu industriju povezanu sa znanjem i sveučilištem. Po njemu, nova industrija u Rijeci već je u zdravstvenom sektoru, ali ne bi trebala ostati samo na dentalnom turizma, nego se proširiti na cijelu zdravstvenu industriju.

Za kvalitetnu decentralizaciju

Kandidati su odgovorili i na pitanje treba li povećati ovlasti lokalnih jedinica te u čemu i kako unaprijediti komunalne usluge i rad lokalne samouprave.

Burić drži da ovlasti lokalnih jedinica treba povećati, decentralizaciju provesti. “Smatram da decentralizacija treba početi od samoga grada, od gradskih odbora koji funkcioniraju kao gradovi unutar grada”, ističe Burić i dodaje da bi se decentralizacijom osiguralo više prihoda gradskoj upravi, čime bi se u konačnici povećala kvaliteta života i standard građana.

Obersnel navodi da se lokalne ovlasti trebaju znatno povećati u smislu kvalitetne decentralizacije, ali nju mora pratiti i financijska decentralizacija. Ocjenjuje da su komunalne usluge u Rijeci vrlo dobro razvijene, te dodaje da će budući projekt, vrijedan 1,7 milijarda kuna, u Rijeci i riječkom prstenu riješiti problem vodoopskrbe i odvodnje. Komunalna izgradnja seže izvan administrativnih granica grada pa je ustroj Urbane aglomeracije Rijeke logičan administrativni korak za unaprjeđenje infrastrukture, navodi Obersnel i dodaje da se rad lokalne samouprave stalno unaprjeđuje te da je Rijeka proglašena najtransparentnijim hrvatskim gradom.

Hrvatska je najcentraliziranija zemlja EU i takav model guši njezin razvoj, odgovorio je Švorinić na pitanje o ovlasti lokalnih jedinica. Zauzima se za načelo po kojem bi se glavnina poslova trebala obavljati i o njima odlučivati na razini što bližoj građanima. U slučaju Rijeke i riječke regije u proračun se na godinu uplati oko 100 milijuna eura više nego što se iz njega dobije, ističe i dodaje da nije nije protiv solidarnosti, ali jest protiv nepravde i činjenice da “s oko devet desetina riječkog novca ne odlučuju Riječani nego središnja vlast”.

Briščik je za temeljitu decentralizaciju i regionalni preustroj. Navodi da 90 posto poreznih prihoda ostaje u državnom proračunu, pet posto u Zagrebu, a ostale općine, gradovi i županije raspolažu sa samo pet posto. Smatra da tako organizirana lokalna samouprava nije u stanju kvalitetno odraditi nijednu dužnost i da se treba ugledati na pozitivne primjere decentralizacije kao što je danski. Navodi da je, po istraživanju u kojemu su glavni čimbenik bile cijene komunalnih usluga, Rijeka drugi najskuplji grad među 250 gradova jugoistočne Europe. Racionalizacijom i reorganizacijom smanjit ćemo operativne troškove, a uštede prenijeti na smanjenje cijena komunalnih usluga, najavio je.

I Bukša smatra da treba povećati ovlasti lokalnih jedinica te ističe kako ima plan kako od Vlade tražiti veće ovlasti i proračun za Rijeku. Svi na lokalnoj razini zauzimaju se za veće ovlasti, proračune i decentralizaciju, navodi i dodaje da želi vidjeti kako se do sada upravljalo gradom i da će najprije naručiti neovisnu reviziju i kontrolu. U vezi s komunalnim uslugama, ističe da se funkcioniranje može vidjeti na čistoći tržnice ili gradskog središta. “Gradonačelnik bi trebao biti menadžer, a ne političar koji sjedi i nadgleda. Zato čistim grad svaki dan, da bolje upoznam situaciju, i već prvi dan imat ću nove, radikalne poteze”, najavio je Bukša.

Petra Mandić ističe da je potrebno provesti najvišu razinu koncepta otvorene vlasti te da sve za što je gradska uprava mjerodavna treba biti dostupno i transparentno. Timove koji će povući novac iz EU za provedbu prioritetnih projekata treba pozorno sastaviti, a prostorno planiranje treba biti okosnica razvoja lokalnih jednica, a ne pojedinačnih interesa. Ističe da se mora razvijati organizirana odvodnja u zaleđu glavnoga riječkog izvorišta pitke vode Zvira, a posebnu pozornost dat će kvalitetnijemu i ekonomičnijem poslovanju komunalnih tvrtaka koje skrbe o vodoopskrbi i odvodnji.

I Staničić je za povećanje ovlasti lokalnih jedinica jer smatra da sve što gradovi i općine mogu obavljati sami ne treba rješavati na nacionalnoj razini. Ističe da je to i stajalište Vlade, koja lokalne jedinice promatra kao pokretače razvojnog ciklusa i predviđa reorganizaciju, novu raspodjelu odgovornosti i ukidanje preklapanja poslova uz poticanje izvrsnosti i učinkovitosti. Dodaje je da je naglasak Vladina programa na fiskalnom i stručnom jačanju lokalnih jedinica, nastavku fiskalne decentralizacije i uspostavi jednostavnijeg sustava raspodjele prihoda od poreza na dohodak te sustava financiranja decentraliziranih funkcija.

EPK 2020 – projekt koji treba poticati

Kako je Rijeka proglašena Europskom prijestolnicom kulture 2020. godine, što nije iznimno važno samo za kulturni život grada, kandidatima je postavljeno pitanje u kojim se glavnim smjerovima treba odvijati projekt EPK 2020 te koje infrastrukturne i programske elemente vezane uza nj treba posebno poticati.

Hrvoje Burić je odgovorio kako smatra da se projekt EPK mora temeljiti na znatno boljoj i organiziranoj suradnji s kulturnim djelatnicima u gradu, na većoj transparentnosti upravljanja projektom i na više uključivanja drugih hrvatskih gradova kandidata te bivših i već poznatih budućih prijestolnica kulture. Od infrastrukturnih projekata u javnome fokusu su upravna zgrada negdašnje riječke Šećerane i brod ‘Galeb’, no Rijeka ima i drugih nevaloriziranih resursa na području industrijske baštine te prirodnih ljepota koji iziskuju kultivaciju, ocijenio je Burić.

Obersnel ističe da su glavni smjerovi provedbe projekta “zacrtani u prijavnoj knjizi kandidature i predstavljaju obvezu Rijeke u realizaciji”, a odnose se na program ‘Luka različitosti’, koji tematizira vodu, rad i migracije kroz sedam programskih smjerova širokog svjetonazora i uključivosti. Od infrastrukturnih elemenata, projekt donosi obnovu broda ‘Galeb’ u muzej s turističkim smještajnim kapacitetima te obnovu palače Šećerane u koju se smješta Muzej grada, obnovu T-objekta u Benčiću i Ciglene zgrade, u koje će se useliti Gradska knjižnica i Dječja kuća kreativnosti, ističe Obersnel i dodaje da je za to osiguran novac iz europskih fondova. Bitan je i smještaj Muzeja moderne i suvremene umjetnosti u ‘Benčić’, navodi Obersnel.

Staničić ističe da će nastaviti projekt EPK 2020 te da u sklopu tog projekta treba izgraditi zgradu Gradske knjižnice i Muzeja moderne i suvremene umjetnosti, a vrlo je važno restaurirati HNK Ivana pl. Zajca i osigurati nastavak rada Muzičke akademije Zagreb, područnog ureda u Rijeci. “Grad Rijeka već dvije godine izbjegava potpisati novi ugovor za korištenje prostora kojim se Akademija dosad koristila, a mi ćemo prostor Akademiji odmah osigurati. To je važno za riječku kulturnu scenu jer se radi o rasadniku kadrova za budućnost”, navodi HDZ-ov kandidat za gradonačelnika.

Švorinić smatra da Rijeka kao EPK mora biti kreirana prema potrebama građana i u službi građana. “Komunikacija ‘od vrha’ nije nikako dobra, bit takvog projekta jest da korespondira s ljudima, a ne s građevinama i zato se smjer mora ucrtati odozdo prema gore. Treba raditi na ljudskim resursima, poticati mlade umjetnike i umjetnice na smjelost kako bi dosegnuli zrelost pa tek onda promišljati o infrastrukturi jer – ako bude obratno – tko će ostati da upravlja objektima i za koga”, ocjenjuje Švorinić.

Briščik ističe da Rijeka može mnogo dobiti od projekta, ali on nosi i opasnosti jer je, navodi, mnogo gradova koji su nosili tu prestižnu titulu financijski nastradalo zbog realizacije tog projekta budući da nisu na kvalitetan način zatvorili financijsku konstrukciju i povukli novac iz EU.  Zabrinut je jer je već trebala početi realizacija dijela projekata, a oni su, ističe, kao i u većini drugih slučajeva u tom gradu, “i dalje samo na papiru”. Osnovni cilj tog projekta mora biti da u Rijeku tijekom EPK 2020 privučemo što više posjetitelja iz Europe i ponudimo im kvalitetne programe da Rijeku dožive kao multikulturalan grad koji ima što ponuditi, ističe Briščik.

Petra Mandić navodi da se na projektu već uvelike radi te da su se mnogi programi počeli ostvarivati. Bitno je upotrijebiti taj projekt kako od 2020. Rijeka ne bi završila, nego počela novo poglavlje koje “sveobuhvatnost oko EPK može transformirati i nužno povezati sve razine u sinergijsku cjelinu”, ističe Mandić.

Bukša drži da je EPK prilika koja se ne smije propustiti, da je glavni smjer projekta je promocija Rijeke kao mjesta u kojem se isplati živjeti zbog dobro plaćenih poslova i načina života. U same programske elemente politika se ne bi trebala miješati, ističe i dodaje kako je važno “očistiti grad od klijentelizma, pogodovanja, nepotizma i nepotrebne birokracije te da će tada oni koji vode projekt EPK dobiti mogućnost da potpuno izraze svoju kreativnost.

Utjecaj svjetonazora na vođenje gradske politike

S obzirom na to da se tijekom predizborne kampanje u Rijeci pitanje svjetonazora i utjecaj na vođenje grada izdvojilo kao jedno od najčešće spominjanih, kandidati su zamoljeni da odgovore na pitanje postoji li na političkoj sceni u Rijeci izrazit sukob svjetonazora te u kojoj mjeri, po njihovu mišljenju, svjetonazor političke opcije na vlasti u gradu utječe na stanje u kulturi i obrazovanju na gradskoj razini te otvorenost i multikulturalnost grada.

Andrej Briščik (Akcija mladih-Živi zid-Snaga.Alternativa) ocjenjuje da u Rijeci postoji sukob, ali on nema veze sa svjetonazorom. “Glavni generator svih sukoba je gradonačelnik Obersnel. Obersnel ne komunicira s oporbom, niti s građanima, vlastitom strankom i strankama u poziciji, sa županom i županijom, s državom, s gradovima i općinama koje nas okružuju”, ističe Briščik i navodi da je Rijeka izgubila dio svoje otvorenosti i multikulturalnosti ne zbog svjetonazora, nego zbog činjenice da se u taj grad više ne doseljavaju ljudi da bi u njemu radili.

Nezavisni kandidat Burić ocjenuje da su svjetonazorski sukobi u Rijeci “umjetno generirani i poticani od gradskog vrha” kako bi se skrenula pozornost s konkretnih problema koji se slabo ili nikako ne rješavaju. “U stvarnosti i među ljudima tijekom cijeloga svojega života nisam doživio ništa nalik na svjetonazorski sukob, a komuniciram i, dapače, prijateljujem s ljudima različitih osobnih svjetonazora. Štoviše, Rijeka je izrazito otvorena ne samo prema svjetonazorskim razlikama, nego i prema svim drugim razlikama; otvorena je prema manjinama i prihvaća prožimanje različitih kultura”, ističe Burić.

“Svjetonazor se nalazi u suštini svih ozbiljnih programa koje političke stranke nude na izborima i po njemu se ozbiljni programi razlikuju. Socijalna pravednost i solidarnost sigurno nisu visoko pozicionirane vrijednosti u svjetonazorskom setu liberalnog kapitalizma”, drži Vojko Obersnel. Ističe da nije svejedno kakav će odnos neka vlast imati o pitanju zaštite manjina, manjinskih skupina u društvu i zaštite ljudskih prava – isključiv ili uključiv, te dodaje: ” Svjetonazorskim pitanjima se ne bave samo oni koji se boje ispravnosti vlastitog svjetonazora.”

“Svjetonazorske teme nisu ključne za lokalne izbore. Jedina osoba koja uporno pokušava unijeti svjetonazorske sukobe i podjele u društvo je Obersnel, te neodgovornim nametanjem ideoloških tema pokušava skrenuti pozornost s ključnih pitanja za grad Rijeku i sa svojih neostvarenih obećanja i nerealiziranih projekata”, smatra Kristjan Staničić (HDZ). “Što se tiče utjecaja politike na kulturu, svi smo bili svjedoci neprimjerenoga i neprofesionalnog ponašanja Olivera Frljića u vrijeme kad je bio intendant riječkoga HNK, gdje se jedna nacionalna institucija koristila za promicanje svjetonazora riječke gradske vlasti”, ocijenio je.

Švorinić (Lista za Rijeku-Pametno) navodi kako ne vidi da je u Rijeci veći sukob svjetonazora nego na nacionalnoj razini. “Svjetonazor političke opcije u gradu ima važan utjecaj na stanje u kulturi. Otvorenost i multikulturalnost u Rijeci je na znatno višoj razini nego u većini ostatka Hrvatske, ali se Lista za Rijeku zauzima za dodatno podizanje standarda, ponajprije kroz nadstandarde u zaštiti jezičnih zajenica, poput autohtone talijanske zajednice u Rijeci”, ističe Švorinić.

Bukša (HNS) smatra da politika utječe na sve segmente društva te da je zato vrlo važno tko će voditi  grad, koja je to osoba te koji je svjetonazori vode u životu i u politici. “Volio bih da budemo proaktivni kao Francuzi i Nizozemci te ne dopustimo da nama upravljaju oni koji nemaju rezultate ili oni koji nas zavode populizmom”, ističe Bukša.

Petra Mandić “ne bi govorila o izrazitom sukobu”. “Više bih rekla da postoji susret svjetonazora, a oni su korisni jer od njih učimo i oplemenjujemo se. Kako politika izravno utječe na upravljačka tijela i ustanova u kulturi i obrazovnih institucija, nužan je i njen utjecaj. Kultura i obrazovanje trebali bi biti zamašnjaci kritičkog promišljanja sebe i društva u kojemu živimo i stvaramo. Nažalost, i kultura i obrazovanje ponekad se koriste kao polja borbe svjetonazora”, navodi kandidatkinja Mosta.

Komentiraj