U SDPu imaju pripremljene najmanje četiri interpelacije, a interpelacija o Ini mogla bi biti prva sljedeća koju će uputiti u saborsku proceduru. Time će nastojati dodatno testirati signale koji su im upućeni iz Mosta, da postoji mogućnost preslagivanja odnosa saborskih snaga i formiranja nove vlade

SDP bi zbog ponašanja visokih dužnosnika HDZ-a povezanog s arbitražnim postupkom koji Vlada vodi protiv mađarskog Mola, mogao pokušati srušiti aktualnu vladu interpelacijom uz pomoć saborskih zastupnika Mosta, tvrde upućeni politički izvori bliski SDP-u. Ta bi interpelacija mogla biti upućena Saboru već tijekom lipnja, prije nego što se očekuje novi veliki pritisak Tomislava Karamarka na Božu Petrova i saborske zastupnike Mosta.

SABORSKI ZASTUPNICI SDPa, njih 25, već su koncem travnja uputili jednu interpelaciju u saborsku proceduru. Njome su predložili Saboru da Vladu obveže da istakne prigovor na nadležnost stalnog Arbitražnog suda u Washingtonu u postupku koji su protiv Hrvatske pokrenule banke zbog konverzije kredita u švicarskim francima.

Ta bi interpelacija u dnevni red trebala biti uvrštena kad se ispune uvjeti koje traži saborski Poslovnik. Poslovnik propisuje da valjano podnesenu interpelaciju Željko Reiner, predsjednik Sabora, dostavlja premijeru i zastupnicima u roku od 15 dana od dana njena primitka. Najkasnije u roku od 15 dana od dana primitka, Vlada je obvezna predsjedniku Sabora dostaviti izvješće s mišljenjima o interpelaciji. U roku od 15 dana od dana primitka izvješća, Reiner bi ga morao dostaviti zastupnicima.

Kada se to dogodi, interpelacija se uvrštava u dnevni red. Dogodi li se da Vlada izvješće ne podnese u propisanom roku, interplacija se uvrštava u dnevni red nakon što taj rok istekne. Radi se najviše o nekih šest tjedana, a sve se to može dogoditi i ranije.

POSLOVNIK PROPISUJE DA SABOR raspravu o interpelaciji završi utvrđivanjem stajališta o pitanju koje je pokrenuto interpelacijom i zaključcima u njoj postavljenim. Sabor potom može postaviti pitanje odgovornosti Vlade ili pokrenuti pitanje povjerenja premijeru, pojedinom članu Vlade ili Vladi u cjelini.

  • INTERPELACIJA BI MOGLA biti upućena Saboru već tijekom lipnja, prije nego što se očekuje novi veliki pritisak Tomislava Karamarka na Božu Petrova i zastupnike Mosta u Hrvatskom saboru

Izvori bliski SDP-u tvrde da u toj stranci imaju pripremljene najmanje četiri interpelacije te da bi interpelacija o Ini mogla biti prva sljedeća koju će uputiti u saborsku proceduru. U SDP-u se procjenjuje da bi tako impostirana interpelacija mogla isprovocirati pad Vlade, ali nije isključeno da će u proceduru uputiti još neke. Time će nastojati dodatno testirati signale koji su im upućeni iz Mosta, da postoji mogućnost preslagivanja odnosa saborskih snaga i formiranja nove vlade.

Moguća interpelacija o osudi ponašanja visokih dužnosnika HDZ-a povezanog s arbitražnim postupkom koji Vlada vodi protiv mađarskog Mola, kojom bi se tražila zabrana istupanja iz te arbitraže, čini se logičnom političkom inicijativom nakon što je koncem proteklog tjedna HDZ uputio tri ultimatuma Mostu. Osim što za HDZ traže funkciju ravnatelja policije i PNUSKOK-a, treći je ultimatum napuštanje arbitražnog postupka koji Vlada vodi s mađarskim Molom oko Ine. Predstavnici Mosta te su ultimatume već otklonili. Upućeni politički izvori bliski Mostu i HDZ-u tvrde da će Tomislav Karamarko privremeno odustati od zaoštravanja odnosa s Mostom, ali će se to ponovo promijeniti u lipnju, nakon što završe unutarstranački izbori u HDZ-u. Tvrdi se da bi Karamarko tada puno tvrđe mogao ponoviti iste zahtjeve upućene Mostu.

KARAMARKO JE U VIŠE NAVRATA POKAZIVAO FRUSTRACIJU zbog činjenice da nema kontrolu ni nad policijom niti nad sigurnosnim službama. U posljednje vrijeme i Karamarko je formirao stav da bi Vlada morala napustiti arbitražni postupak koji vodi protiv Mola. To je u jednom razgovoru koji je vodio u nedjelju vrlo eksplicitno rekao svom sugovorniku u zagrebačkom hotelu Sheratonu. Ti stavovi suprotni su onomu što o toj temi misli premijer Tihomir Orešković, koji je u intervjuu za Večernji list u subotu izjavio da se Vlada zasad neće povlačiti iz te arbitraže.

Odnosi Vlade i Mola prometnuli su se u prvorazredno političko pitanje i test odnosa između HDZ-a i Mosta, nakon što se otkrilo da je poduzetnik Josip Petrović, kao lobist Mola, zadužen i za neku vrstu političke špijunaže. Petrović je ujedno i blizak Karamarkov prijatelj, blisko povezan s Karamarkovom suprugom, što je izazvalo otvorene napetosti u odnosima između HDZ-a i Mosta. Prema tvrdnjama upućenih političkih izvora, ta su otkrića izravno osujetila oba Karamarkova pokušaja da ispregovara političko preslagivanje i osigura rekonstrukciju Vlade bez Mosta, u kojoj bi on preuzeo premijersku poziciju od Oreškovića.

  • ZASAD SE INTERPELACIJA o obaveznom ostanku Vlade u arbitražnom postupku protiv Mola nameće kao izgledna za pravi test Mostove principijelnosti i stabilnosti ionako krhke Vlade

U prvom slučaju ti su se pregovori vodili s predstavnicima HNS-a, ali su propali iz više razloga, tvrdi se dijelom i zbog otkrića o vezama Karamarka i Petrovića. U drugom slučaju te je pregovore vodio zagrebački gradonačelnik Milan Bandić. Bandić, koji prema tvrdnjama nekih svojih političkih suradnika počinje gubiti suvislu vezu s političkom realnošću i počinje vući neke za njega nekoć teško zamislive poteze, započeo je operaciju u kojoj je pokušao privući dio zastupnika Mosta, veći dio zastupnika nacionalnih manjina i HDSSB Branimira Glavaša. Izvori bliski Bandiću tvrde da su ti njegovi pokušaji osuđeni na neuspjeh, da Bandić sve to izvodi dijelom i kako bi stvorio privid da ima značajnu političku težinu te dijelom kako bi pokušao amortizirati izgleda nadolazeće nove ozbiljne pravne probleme. Prema tvrdnjama istih izvora, uspjeh te Bandićeve inicijative također je dijelom osujećen otkrićima o neprimjerenim vezama Karamarka i Petrovića. No navodi se da bi Bandićevu inicijativu s jedne strane pokopao Branimir Glavaš, a s druge Darinko Kosor i Krešo Beljak, koji bi se u tom slučaju okrenuli protiv aktualne saborske većine i priklonili novom političkom savezu.

NEKI POLITIČKI IZVORI TVRDE DA OD BANDIĆEVE INICIJATIVE već u ovom trenutku veće šanse za ozbiljniji uspjeh imaju neformalni pregovori između predstavnika SDP-a, među kojima zasad nema Zorana Milanovića, s predstavnicima Mosta. Iako su protkani inicijalnim međusobnim nepovjerenjem i još svježim traumama iz bliske prošlosti, čini se da ti pregovori postaju sve intenzivniji. U SDP-u su već neformalno najavili da će ovoga puta biti puno tvrđi u pregovorima te da će svakako tražiti premijersku funkciju za Zorana Milanovića, kao i neke druge uvjete. Među ostalim, spomenuli su i da će u saborsku proceduru pustiti više zakonskih prijedloga kojima će testirati spremnost Mosta na suradnju.

Kako su se u međuvremenu odnosi između HDZ-a i Mosta počeli dodatno zaoštravati, u SDP-u se počelo promišljati i o pritisku na Vladu putem interpelacija. Jedna je već upućena u saborsku proceduru, a zbog tekućih poteškoća u funkcioniranju Vlade prvorazredni je izazov za SDP pokušati proizvesti takav sadržaj interpelacije koji Most neće moći odbiti. Zasad se interpelacija o obaveznom ostanku Vlade u arbitražnom postupku protiv Mola nameće kao izgledna za pravi test Mostove principijelnosti i stabilnosti ionako krhke Vlade. Drugo je pitanje bi li uspjeh interpelacije u režiji SDP-a i Mosta doveo do preslagivanja Vlade bez izbora ili bi ipak trasirao put izvanrednim parlamentarnim izborima.

Komentiraj

FOTO:Pixsell
PODIJELI
Berislav Jelinić je istraživački novinar sa više od dvadeset godina radnog iskustva u vodećim hrvatskim tiskanim i elektroničkim medijima. Diplomirani je kriminalist sa apsolviranim studijem novinarstva, te stečenim zvanjem EMBA nakon završene Cotrugli Business School. Radio je kao novinar i urednik u tjednicima Globus, Studio, Arena, Aktual, dnevnim novinama Jutarnji list, na OTV-u, te autorski surađivao na projektima emitiranim na HTV-u i TV Mreži, ali najveći dio profesionalnog angažmana aktivan je u Nacionalu. Početkom 2014. izdao je knjigu pod naslovom Zašto je ubijen Ivo Pukanić. Godinama je aktivan u nevladinom sektoru vezanom uz razvoj transparentnosti pravosuđa. Tijekom posljednjih pet godina aktivan je član Rotary kluba Zagreb Medvedgrad, gdje je odradio i jednogodišnji predsjednički mandat.