U Pekingu je ovog tjedna zaključen Dijalog na visokoj razini o razmjenama ljudskih resursa Kine i Europske unije te Konferencija ministara obrazovanja i dijalog o obrazovnim mjerama Kine i 16 zemalja Srednje i Istočne Europe.

Tibor Navracsics, vođa dijaloga na visokoj razini te povjerenik EU za obrazovanje, kulturu, mladež i sport, prilikom obraćanja medijima sa zamjenicom kineskog premijera Liu Yandong, istaknuo je kako će dvije strane nastaviti jačati odnose u ovome pogledu s posebnim naglaskom na znanost, obrazovanje i digitalno povezivanje.

Već je ranije najavljeno kako će Kina potpisati sporazume o uzajamnom priznavanju diploma visokih učilišta s 19 zemalja članica EU, u što doduše nisu bile uključene ni Hrvatska, a ni susjedna Slovenija te se usredotočiti i na uravnoteženi protok studenata s obiju strana.

Više od 300.000 Kineza studira u EU, 45.000 Europljana u Kini

Koliko je Kina golemo tržište i u ovome pogledu govore najnovije službene statistike prema kojima je do kraja prošle godine više od 303.000 kineskih studenta studiralo u nekoj od zemalja EU, što je 24 posto ukupnog broja kineskih studenata u inozemstvu te povećanje za 7,5 posto u odnosu na 2014.

Brojke ‘s druge strane’ ipak su značajno manje, s obzirom na to da je više od 45.000 studenata iz EU došlo u Kinu tijekom prošle godine, što je 11,3 posto ukupnog broja stranih studenata koji su studirali prošle godine u najmnogoljudnijoj zemlji.

No činjenica da je tijekom 2015. više je 3000 studenata iz EU primilo stipendiju kineske vlade govori o značajnom porastu od 12 posto u odnosu na brojke iz 2014., točnije o porastu na kojem je Kina voljna dodatno raditi.

Upravo je to bila jedna od središnjih tema Konferencije ministara obrazovanja Kina+16, prva održana takve vrste u sklopu ovog mehanizma suradnje.

Kineski premijer Li Keqiang je poslao službeno pismo kojim je pozvao na daljnju suradnju u području obrazovanja između Kine i Europske unije, te 16 zemalja Srednje i Istočne Europe, kako bi se pomoglo gospodarskom i društvenom razvoju svih uključenih strana.

Kinesko vodstvo uvjereno je kako postoje čvrsti temelji koji stvaraju mnoštvo prostora za daljnju suradnju. Suradnja u obrazovanju pomaže u poticaju kulturnih razmjena koje su svakako tzv. treći stup odnosa dviju strana.

Svečanosti su, uz zamjenicu kineskog premijera Liu Yandong, nazočili ministri obrazovanja, visoki državni predstavnici, diplomati i stručnjaci iz 34 europske zemlje.

Hrvatski veleposlanik u Kini Nebojša Koharović, koji je na skupu sudjelovao s hrvatske strane, poručio je kako su konferencija i dijalog sjajna prilika za unaprjeđenje šire regionalne suradnje s Kinom uz onu na bilateralnoj razini.

Prema službenim statistikama, Kina i zemlje EU-u, potpisale su dosad više od 80 bilateralnih sporazuma o obrazovnoj suradnji s tim da je duž europskog bloka uspostavljen 131 Konfucijev institut s više od 620.000 polaznika.

Povećati broj od tek desetak kineskih stipendija hrvatskim studentima 

Iako pri Sveučilištu u Zagrebu već nekoliko godina djeluje Konfucijev institut, broj stipendija koje kineska vlada namijenjuje hrvatskim studentima mnogo je manja u odnosu na druge članice EU. Radi se o brojci od prosječno pet do deset stipendija godišnje za različita visoka učilišta diljem Kine. Posljednji natječaj, u proljeće ove godine, naglasak je stavio na kinesku tradicionalnu medicinu.

S druge strane broj studenata iz Kine koji borave na studijskoj godini u Hrvatskoj još je manji. Većinom se radi o studentima pekinškog Sveučilišta za strane jezike i kulturu Beiwai na kojem djeluje i hrvatski lektorat.

”Uvjeren sam kako ovaj dijalog i razmjene vode prema tome da i Hrvatska uskoro bude potpisnica sporazuma o međusobnom priznavanju bodova i diploma te da se vrši više razmjena u kulturi, obrazovanju, znanosti i tehnologiji,” istaknuo je hrvatski veleposlanik.

Dodao je kako se u svemu nikako ne smije zanemariti potencijal prijenosa tehnologije u oba smjera, odnosno spoj hrvatskog znanja i kineskog kapitala kroz razne investicije i projekte.

Komentiraj

FOTO:FaH
PODIJELI
Djelatnost je Hine prikup­lja­nje i razaši­lja­nje što potpunijih či­njeničnih i objektivnih novinsko-agencijskih informacija o zbi­va­njima u Republici Hrvatskoj i svijetu za potrebe medija i drugih sudionika društvenoga, političkoga, kulturnog i gospodarskog života.