Zagrebačka liječnica Sanja Toljan, ravnateljica Poliklinike Orlando, nedavno je promovirala svoju prvu knjigu “Čudesna moć hormona” u kojoj se prvi put na hrvatskom tržištu kroz knjigu tog žanra donose znanstvene informacije prilagođene medicinskim laicima o tomu kako da se snađu u kompleksnom području žensko-muškog hormonalnog kaosa koji preko stresa trajno vlada životom današnjeg čovjeka.

Sanja Toljan diplomirala je na zagrebačkom Medicinskom fakultetu 1988., specijalizirala je anesteziologiju, reanimaciju i intenzivno liječenje, a dugo je radila u Klinici za dječje bolesti u Zagrebu. Diplomirala je mezoterapiju kod Britte Knoll u Münchenu i danas je redovna članica Njemačkog društva za mezoterapiju. Specijalizirala je preventivnu i anti-age medicinu u Belgiji, kod svjetski poznatog Thierryja Hertoghea, eksperta za pitanja hormonalnog balansa i preventivne medicine.

Njezina knjiga ne donosi samo poglavlja o važnosti hormonske medicine, odnosno disbalansa i načinima finog “uštimavanja” hormonske slike organizma kod muškaraca i žena, nego Sanja Toljan uz opsežne opise simptoma hormonske neravnoteže u oba spola predstavlja protokole pravilne prehrane koji su se u svjetskim razmjerima pokazali kao optimalni nutricionistički modeli za prevenciju mnogih hormonalnih poremećaja te autoimunih bolesti, a knjizi je dodan i relevantan izbor recentne svjetske znanstvene bibliografije.

ONA TVRDI DA JE DANAS ZNANJE O HORMONIMA postalo pitanje općeg obrazovanja svakoga tko brine o svom zdravlju i životnom prosperiteta, a put do hormonalne ravnoteže vodi direktno preko zdrave prehrane, za koju se nakon obimnih znanstvenih istraživanja pokazalo da je bliska tzv. paleo-dijeti, odnosno prehrani naših predaka. “Pravilna prehrana nije nešto što je po klasičnom shvaćanju u domeni medicine, iako je dokazana snažna veza između hrane koju unosimo u organizam i hormonalne slike. Konvencionalna medicina čak se još uvijek srami razgovarati o prehrani i njome se bave nutricionisti. Ipak, oni gledaju na hranu i namirnice sa svojim specifičnim vrijednostima, a liječnici imaju saznanja o zdravlju i bolesti, a nemaju o namirnicama. Potreban je interfejs između nutricionista i liječnika da se sva ta znanja uklope, a srećom danas postoje takvi stručnjaci. Danas živimo apsolutno neprirodno, moramo učiti o prirodnom načinu prehrane i otkrivati uzorke koji su postojali prije nekoliko stotina godina i koji su bili sasvim normalni te ih ponovno znanstveno dokazivati jer je današnji svijet opterećen znanošću i zdrav način prehrane mora proći znanstvenu validaciju”, objasnila je Sanja Toljan.

Sve veći broj znanstvenika i liječnika u svjetskoj praksi dokazao je da tradicionalna prehrambena piramida – po kojoj bismo trebali jesti najviše ugljikohidrata i žitarica – nije ispravna, da bismo trebali izbaciti ili radikalno smanjiti unos glutena, light proizvoda i vratiti se prirodnim masnoćama koje su neophodne za proizvodnju hormona kod žena i muškaraca.

“Danas su znanja dostupna i lako je doći do znanstveno uvjerljivih dokaza, a ti dokazi sve više pokazuju da je naš probavni trakt itekako bolestan i upaljen zbog stila života. Više si ne možemo dozvoliti da konzumiramo neke namirnice koje na naš probavni trakt djeluju kao dodatni okidač upale, što je kod većine ljudi gluten. To ne znači da morate imati problema s probavom, ali možda imate glavobolje, flekove po koži, tzv. maglu u glavi ili ekcem na tijelu koji ne možete nikako riješiti, ispada vam kosa, pa sve do urinarnih i gljivičnih infekcija. Intolerancija na gluten pojavljuje se u milijun oblika, no teško ju je dijagnosticirati danas postojećim alatima koje upotrebljava konvencionalna medicina”, navodi Sanja Toljan.

U TOM JE KONTEKSTU POSEBNO VAŽNA veza između mozga i crijeva, kao drugog mozga, odnosno, tzv. brain-gut veza koja je prenosi na vezu između hormona i crijeva. “U crijevima sve počinje. Indijska tradicionalna medicina Ayurveda kaže da zdravlje počinje u crijevima, a ja kažem da i bolest počinje u crijevima. Crijeva su važna za naš imunitet, ona su protagonist neuro-endokrino-imunološkog odgovora i od crijeva počinje balans hormona. Ako imam pacijenta koji ima više od dva hormona u disbalansu – a većina nas to ima – uvijek počinjem od crijeva. Nikada ne možete balansirati hormone, a da niste doveli imunološku funkciju u red”, pojašnjava Sanja Toljan.

Naglašava važnost i zdrave jetre koja ne bi smjela biti zagušena toksinima iz prehrane i okoline, bez čega primjerice nema ni pravilnog funkcioniranja štitnjače. “Jetra je jako kompleksan organ i svi hormoni krvlju prolaze kroz jetru i u njoj se metaboliziraju. Ako je jetra bolesna i hormoni će se krivo metabolizirati te osoba ne može biti hormonski zdrava. Krv iz crijeva pročisti se u jetri. Dakle, ono što unosimo u svoja crijeva rezultirat će i imunitetom i zdravljem jetre, ali i sintezom naših osobnih hormona”, ističe Sanja Toljan koja se zalaže i za povratak prirodnih masti u prehranu poput brojnih svjetskih liječnika, posebice kardiologa.

“VEĆINA STEROIDNIH HORMONA sintetizira se upravo iz kolesterola, o kojemu govorimo samo najlošije, međutim, kolesterol je u našem tijelu ‘good guy’ koji je prekursor hormona. Masti su prirodne supstance koje se nalaze u prirodi, one su svuda oko nas, prema tomu zašto bismo se lišavali nečega što je iz prirode. Masti se moraju konzumirati kao prirodna ulja, a ne u sklopu nezdrave hrane i u obzir dolaze hladno prešana biljna ulja, kokosova, svinjska i mliječna mast, ali ne u velikim količinama. Lijek i otrov razlikuju se samo u količini. U tijelu mora postojati balans između zasićenih i nezasićenih masti, a najbolje je da masti i ulja dodajemo na kraju obroka na gotovu hranu i tako kontroliramo njihov unos, bez unošenja tzv. skrivenih masnoća. Masti dodajemo na povrće i proteine koji su naša temeljna hrana”, navodi liječnica.

Danas je u prehrani djece i omladine previše šećera i ugljikohidrata, još od vrtićke dobi pa sve do fakultetskih menzi, a u knjizi se izričito navodi i štetnost gotove hrane s pojačivačima ukusa, glutaminatima, umjetnih voćnih sokova te narezaka i prerađevina od mesa, što je vrlo često redovita hrana djece i mladih.

“Ljudi su zbunjeni jer svaki ženski časopis piše o zdravoj prehrani i postoji previše informacija, iako se lako može doći do ispravnih postavki, ako to želite i ako ste spremni. No to će uzrokovati način života koji je drugačiji od vaših kolega na poslu, susjeda i familije. Zdravo se hraniti znači jesti, a ne biti na dijeti, ali jesti jednostavno, ono što dolazi iz prirode i što je sezonski, kuhati lonce juhe, povrća, mesa, ribe i začinjavati hranu s prirodnim uljima i začinima. Kada vi i vaše dijete jedete hranu koju ste vi skuhali, primijetit ćete porast energije u tijelu i bit ćete spremni bolje savladavati zadatke od drugih. Hrana je sinonim za energiju. Ono što unosimo u sebe, to dajemo van. Nitko u svoj auto ne unosi loš benzin jer želimo da dobro vozi, a mi stalno u sebe unosimo hranu koja nam stvara umor i bezvoljnost. Hrana može izliječiti kompletno društvo”, ističe Sanja Toljan.

Smatra da je primarno potrebno izbalansirati dva hormona, kortizol i inzulin, hormon gušterače, jer će onda i kolesterol doći na optimalnu vrijednost, za svakoga individualnu. “U našem tijelu ima oko tri stotine milijuna parametara, a mi se hvatamo samo za jedan parametar. To je pogrešno”, rekla je liječnica. Smatra da bismo morali naučiti prepoznavati simptome hormonske neravnoteže kod oba spola i prve važne znakove koji ukazuju na disbalans.

“Prvi simptom je kronični umor. On prati većinu hormonskih poremećaja, iako se mnogi simptomi preklapaju, pa se zbog toga teško prepoznaju. Kronični umor karakterističan je za iscrpljene nadbubrežne žlijezde, a najčešće se pripisuje slabom radu štitnjače. Štitnjača je žrtva disbalansa kortizola i inzulina. Žene mnogo više počinju pričati o svojim spolnim hormonima u perimenopauzi, dok su muškarci još uvijek rezervirani prema periandropauzi, terminu koji se upotrebljava za disbalans hormona testosterona u tijelu”, pojašnjava Sanja Toljan koja se nedavno vratila iz Belgije sa simpozija na kojemu su bila obznanjena istraživanja o testosteronskoj insuficijenciji kod muškaraca koja nije vidljiva po parametrima u krvi. “Možete imati dovoljno hormona u krvi, ali vaši receptori ne rade iz nekog razloga i vaše ih tijelo ne uzima, što je vrlo često. Danas govorimo o kortizolskoj i inzulinskoj rezistenciji, ali i testosteronskoj. Hormonska medicina pokušava prevenirati nastanak svake bolesti, a ne liječiti samo uznapredovala stanja”, tumači Sanja Toljan.

U novoj knjizi pojašnjava kako neuravnoteženi hormoni dovode do bolesti koja postaju trajna stanja organizma, već od vrlo rane dobi. “Vrtićka djeca koja su često bolesna, obolijevaju od gripe i viroze, imaju poremećenu obranu organizma i slabo savladavaju streptokoke i ostale uzročnike bolesti. Iza toga najčešće stoji stres jer se mnoga djeca šalju u vrtić prerano, dok to još ne žele, odvajaju se od sna, roditelja i obitelji, opterećena su raznim aktivnostima, a njihova prehrana sadržava previše slatkiša. I bake i djedovi često hrane unuke slatkim, a to utječe na hormone mladog bića koji se dodatno poremete u adolescenciji”, upozorila je liječnica.

Žene u perimenopauzi također se susreću s manjkom progesterona čiji disbalans utječe na široki spektar problema i izvan obitelji. “Disbalans spolnih hormona kod žena danas počinje od tinejdžerske dobi. Djevojke više nemaju ovulaciju jer je srednja škola postala užasno stresno razdoblje za mlade. Škola je postala pakao. Hormon stresa kortizol preuzima vlast nad cijelim djetetom, a onda dovodi do ekspresije nekih gena koji su inače zatvoreni i u organizmu ‘spavaju’. Tamo gdje su vam geni slabi, oni će se pod djelovanjem kortizola otvoriti i uzrokovat će neke bolesti, poput autoimunih i psihičkih bolesti, a da ne govorimo o hormonskim poremećajima. To kod djevojaka rezultira aknama, pretjeranom dlakavošću, ispadanjem kose, debljanjem, a svemu tomu dodajte još lošu gotovu hranu. Djevojke zbog stresa nemaju ovulaciju, ne stvaraju hormon progesteron, a istovremeno doma imaju majke koje su u predmenopauzi i čiji je progesteron isto nizak. To je eksplozivni koktel. No progesteron se danas jako jednostavno nadomještava i pokazao se kao izvrstan balans za neuravnoteženi kortizol”, pojašnjava Sanja Toljan.

ONA ISTIČE KAKO BIOIDENTIČNI PROGESTERON zaista spašava ljudima brakove, obitelji, prijateljstva i poslove, toliko je značajan i za psihološko-emotivnu ravnotežu, no još uvijek u javnosti postoji strah od nadomjesne hormonske terapije, a liječnica smatra da je razlog tomu jedino – neznanje. “To nisu lijekovi koji su suprotni našem metabolizmu i koje jetra prepoznaje kao strane supstancije. Bioidentični progesteron čak štiti dojke i sluznicu maternice, pa u kombinaciji s estradiolom stvara idealan spoj”, istaknula je liječnica koja je pojasnila u knjizi i značaj hormona melatonina kao najjačeg antioksidansa u tijelu.

“Kada čitate znanstvenu literaturu o melatoninu, onda zaključite da ga obavezno morate uzimati jer djeluje na toliko funkcija u tijelu. On je hormon koji se stvara noću dok spavamo i dok je mrak, prema tomu svatko bi ga trebao imati. Ali kako ne spavamo onoliko koliko je potrebno, zato ga i nemamo dovoljno u krvi pa se možemo i teško razboljeti. Epifiza, žlijezda koja izlučuje melatonin, svojevrsni je čuvar cirkadijalnog lučenja hormona i skrbi da danju budemo aktivni, a da se noću regeneriramo. Ako radite noćne smjene, nećete ga imati dovoljno, a tijelu treba snažan antioksidativni poticaj”, pojašnjava liječnica.

ANTI-AGING I PREVENTIVNA MEDICINA koja se spominje u knjizi osim hormonskim balansiranjem bavi se i pravilnim unosom mikronutrijenata. “Ta grana medicine zove se ortomolekularna medicina, započeo ju je još Linus Pauling za koju je dobio Nobelovu nagradu, a to je snažna grana medicine koja istražuje odnos nutrijenata u organizmu te njihove funkcije. Vitamini i minerali su energetske molekule i katalizatori bez kojih tijelo ne može funkcionirati. Naša hrana je danas na žalost nutritivno siromašna i moramo uzimati dodatke, no na tržištu vitamina i minerala vlada ogromna zbrka i protivim se tomu da ih svatko uzima sam na svoju ruku. To su ozbiljne stvari i traže savjetovanje sa stručnjakom koji može procijeniti trebate li uzimati određenu dozu vitamina, minerala i u kojem obliku. S timom stručnjaka počela sam proizvodnju dviju linija preparata za balanisranje hormona štitnjače i za hormon kortizol. Znanje ortomolekularne medicine dostupno je svim liječnicima i nema razloga da pred time zatvaraju oči ili da se dodatno ne educiraju”, kategorično je rekla Sanja Toljan.

No liječnica je uvjerena kako su muškarci u zrelim godinama iznimno zanemarena skupina u društvu s hormonalnom neravnotežom i kako hormonalna kriza proizvodi i krizu u društvu, o čemu se raspravljalo i na nekim svjetskim simpozijima i konferencijama. “To je zaista tako. Muškarci vrlo malo znaju o svojim hormonima i uglavnom ih procjenjuju prema svojem libidu i seksualnoj funkciji. To je za njih jedini parametar, a ne misle o tomu zašto se debljaju, nemaju dovoljno energije, slabo spavaju, previše se znoje, postaju hipohondri te im manjka samopouzdanja i jake volje. Simptomi nedostatka muških hormona su mnogo iznad libida i seksualnih disfunkcija.

Većina muškaraca danas napeto živi, posebno oni koji su politički eksponirani ili su na nekim visokim funkcijama u menadžmentu. Optimalnu razinu testosterona po mojoj procjeni gube u ranim četrdesetim godinama, a upravo ih on štiti od visokog stresa. Stres tada stvara rezistenciju na testosteron i tijelo ovisi samo o kortizolu. Kad je kortizol glavni hormon koji vodi tijelo, onda tu nema zdrave pameti jer kortizol ruši zdrave neurotransmitere u mozgu. I mi smo sad u Hrvatskoj svjedoci jedne takve situacije u kojoj je jedan hormonski disbalans s dominacijom kortizola protiv zdrave pameti. To se jasno vidi. To se događa svim političarima i muškarcima koji moraju donositi stresne odluke. Kad bismo imali hormonski moćne i izbalansirane političare, lagano bismo došli do političkog rješenja.

MEĐUTIM, NAŠI POLITIČARI SU VEĆ DOSTA HORMONALNO UMORNI I OSLABLJENI pa je odluka vrlo teška. I u Belgiji je Hertoghe, predsjednik Svjetskog udruženja za anti-aging i preventivnu medicinu, savjetovao političarima tijekom krize da počnu uzimati nadomjesnu hormonsku terapiju kako bi konačno sastavili vladu. Zato bih savjetovala da ljudi koji donose strateške odluke za državu prije svega uravnoteže svoj hormonski sustav, počnu se zdravo hraniti, ranije odlaze na spavanje, uzimaju redovito dodatke prehrani i nadomještaju nedostatak hormona koje njihovo tijelo treba. Tako će pomoći sebi da ostanu duže na vlasti, a nama da živimo u bolje uravnoteženoj državi”, zaključila je Sanja Toljan.

Komentiraj

FOTO:Saša Zinaja
PODIJELI
Iva Körbler (Zagreb, 1973), povjesničarka umjetnosti, nezavisna kustosica i urednica Diplomirala povijest umjetnosti i komparativnu književnost na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Osnovnu i srednju muzičku školu „Elly Bašić“ pohađala i završila u Zagrebu. Od 1995. objavljuje tekstove, kritike, intervjue i eseje o modernoj i suvremenoj umjetnosti i arhitekturi u stručnim časopisima i novinama. Od 2001.-2009. urednica za likovnu umjetnost i arhitekturu u časopisu „Vijenac“. Bila je pomoćna suradnica za likovnu umjetnost, arhitekturu i glazbu na „Hrvatskom enciklopedijskom rječniku“ (Novi liber, 2002). Suradnica je Nacionala od 2003.-2007. te od prosinca 2014.