Ovogodišnji Međunarodni salon automobila u Ženevi odvija se u zanimljivom trenutku za automobilsku industriju koja bilježi rekordne profite, ali je i muče velike brige jer prolazi kroz veliku tranziciju s dizelskih na električne i autonomne automobile.

“Salon automobila u Ženevi trebao bi doista biti divan”, rekao je ironično Ferdinand Dudenhoeffer, direktor njemačkog Centra za automobilska istraživanja (CAR), govoreći o prvom velikom europskom salonu automobila ove godine, koji se održava od 8. do 18. ožujka.

“Proizvođači luksuznih automobila i dalje predstavljaju svoje nove modele, a prodaja u svijetu zabilježila je 2017. nove rekorde”, nastavio je.

“Ali iza glamura i sjaja skriva se puno briga”

Zabrinutost povećava nedavna prijetnja američkog predsjednika Donalda Trumpa da će uvesti carine na uvoz europskih automobila “koji slobodno pristižu u SAD” ako Bruxelles odgovori protumjerama na njegovu odluku da uvede carine na uvoz čelika i aluminija.

Najveći razlog za zabrinutost izaziva, međutim, sve slabija prodaja dizelskih automobila, što je velik udarac europskim proizvođačima koji se već godinama klade upravo na dizelske motore u nastojanju da smanje emisije CO2 uz potporu javnih vlasti.

Skandal s varanjem na emisijama štetnih plinova, koji je izbio u Volkswagenu 2015., diskreditirao je tu tehnologiju koju se sada kritizira zbog visokih emisija dušikova oksida i štetnih mikročestica.

Veliki gradovi poput Pariza i Rima objavili su da namjeravaju postupno zabraniti dizelska vozila, a visoki njemački sud prošli je mjesec otvorio put zabrani starijih modela dizelskih automobila jer zagađuju zrak.

Proizvođači automobila zbog toga su prisiljeni okrenuti se proizvodnji traženijih automobila s benzinskim motorima ili se preorijentirati na električna vozila ili barem hibridna.

Pripada li budućnost električnim automobilima?

Najveći svjetski proizvođači namjeravaju uložiti desetke milijardi eura kako bi ubrzali prelazak na električne automobile. No krajnji tržišni rezultat te strategije još je nejasan.

Ovogodišnji salon automobila u Ženevi, 88. zaredom, prilika je za predstavljanje nekoliko novih električnih modela i konceptnih vozila na medijskim prezentacijama u utorak i srijedu, prije nego se u četvrtak otvore vrata za širu javnost.

Među njima je i najnoviji električni superautomobil Concept Two hrvatskog proizvođača Mate Rimca, predstavljen u utorak.

Među novim potencijalnim zvijezdama su i prvi Jaguarov posve električni model, proizvodna verzija modela I-Pace, kao i Hyundaijeva Kona, oglašavana kao prvi svjetski posve električni mini-SUV.

Proizvođači se također moraju nositi s činjenicom da će zbog većih emisija CO2 njihovih klasičnih motora ispunjavanje budućih europskih normi biti veći izazov. Morat će, naime, smanjiti emisije CO2 na prosječno 95 grama po kilometru za sve modele do 2021., sa 130 grama 2015. ili im prijete visoke kazne.

Moraju također nastaviti ulagati u poboljšanje performansi motora s unutrašnjim izgaranjem jer oni i dalje čine većinu prodaje. No zarada će na njima postupno padati kako im se prodaja bude neizbježno smanjivala.

Uz to, tradicionalni proizvođači s oprezom prate novu konkurenciju u sektoru, poput proizvođača električnih automobila Tesle, visokotehnoloških divova Applea i Googlea te ambicioznih kineskih proizvođača koji svi žele profitirati na “pametnim automobilima”.

Budućnost pripada onima čija vozila budu imala veću autonomiju zahvaljujući većem korištenju umjetne inteligencije i telekomunikacija.

Takve značajke nisu isključivo u domeni tradicionalnih proizvođača automobila.

Teška tranzicija

Zadnjih nekoliko tjedana niz proizvođača automobila ostvario je rekordne profite, ali pitanje je u kojoj će to mjeri poslužiti kao odskočna daska za financiranje tranzicije u novi autotehnološki svijet.

Eric Kirstetter iz konzultantske kuće Roland Berger rekao je za France Presse da neki proizvođači trenutačno “jako dobro” stoje, ali i da je “njihova budućnost jako komplicirana”.

Oni moraju “smanjiti troškove tako da ostvare uštede koje će im omogućiti realizaciju njihovih planova istraživanja i razvoja”.

To je, kaže on, “jako težak zadatak koji treba riješiti kako bi se osiguralo potrebna ulaganja za razvoj novih generacija automobila, nastavljajući paralelno s velikim ulaganjima u poboljšanje motora s unutarnjim izgaranjem” u kratkoročnom razdoblju.

Taj bi zadatak mogli lakše riješiti pioniri u razvoju alternativa dizelu, uključujući savez Renaulta i Nissana, koji su predvodnici u tranziciji na električna vozila, dok je Toyota u prednosti na tržištu hibrida.

Kakva god da na kraju bude budućnost te industrije u preobrazbi, očekivanih 700.000 posjetitelja salona u Ženevi moći će razgledati gotovo 900 vozila.

U međuvremenu, u ponedjeljak je automobilom godine proglašen Volvo XC40.

U finalu su bili i Alfa Romeo Stelvio, Audi A8, BMW serija 5, Citroen C3 Aircross, Kia Stinger te Seat Ibiza.