Sjedinjene Američke države (SAD) na putu su postizanja kapaciteta da do kraja 2022. postanu drugi najveći izvoznik ukapljenog prirodnog plina (LNG) na svijetu, iza Australije, a ispred Katara, objavila je Međunarodna agencija za energiju (IEA).

Sveukupno, globalni izvozni kapacitet LNG-a bi do kraja 2022. trebao doseći 650 milijardi kubičnih metara godišnje, u usporedbi s manje od 452 milijarde u 2016. godini, objavila je IEA u godišnjem izvješću o tržištima plina.

Od tog iznosa, Australija bi imala izvozni kapacitet od 117,8 milijardi prostornih metara tekućeg prirodnog plina, slijedi SAD sa 106,7 milijardi te Katar sa 104,9 milijardi kubika godišnje, navodi se.

Australija će ostati vodeća dodajući na postojeći kapacitet godišnje 30 milijardi kubičnih metara do kraja 2022., no SAD, u kojem rastu količine plina dobivenog iz škriljevca, godišnje će na postojeći kapacitet, koji trenutno iznosi oko 14 milijardi kubičnih metara, dodavati oko 90 milijardi.

“Do kraja razdoblja na koje se prognoza odnosi, SAD će biti na dobrom putu da izazove Australiju i Katar u pogledu globalnog vodstva među izvoznicima tekućeg prirodnog plina”, stoji u izvješću.

Međutim, novi kapaciteti LNG-a se razvijaju na već dobro opskrbljenim tržištima, dok u nekim tradicionalno velikim uvoznicama, poput Japana, potražnja pada, ističe se.

S očekivanom potražnjom od 460 milijardi kubičnih metara godišnje do kraja 2022. godine, tržište bi godišnje imalo višak kapaciteta od 190 milijardi, stavljajući pritisak na cijene plina i obeshrabrujući nova ulaganja, upozorava IEA.

Trenutne niske cijene LNG-a već sada otežavaju izvoznicima, a konkurencija slabi uobičajeno striktne ugovore koji su dominirali u trgovini na velikim udaljenostima.

“Ta promjena će dodatno ubrzati povećanjem američkog izvoza, koji nije konkretno vezan ni za jedno odredište te će igrati veliku ulogu u povećanju likvidnosti i fleksibilnosti trgovine LNG-om”, kažu iz IEA-i.

Katar je prošlog tjedna objavio da u sljedećih pet do sedam godina planira povećati svoju proizvodnju LNG-a za 30 posto, na 100 milijuna tona godišnje, što je otprilike 140 milijardi kubičnih metara, a to je izazov za ostale izvoznike.

Ukupno gledajući, iz IEA-e naglašavaju da će u sljedećih pet godina proizvodnja plina u svijetu rasti brže od nafte i ugljena, potpomognuta niskim cijenama i obilnom ponudom, kao i uz rastuću sklonost korištenju plina zbog njegovih nižih štetnih emisija u odnosu na druga fosilna goriva.

Većina plina se prevozi plinovodima, a ne na brodovima kao LNG.

Komentiraj

FOTO:Pixabay
PODIJELI
Djelatnost je Hine prikup­lja­nje i razaši­lja­nje što potpunijih či­njeničnih i objektivnih novinsko-agencijskih informacija o zbi­va­njima u Republici Hrvatskoj i svijetu za potrebe medija i drugih sudionika društvenoga, političkoga, kulturnog i gospodarskog života.