Izbjeglička kriza u Hrvatskoj prelila se u petak i na saborsku raspravu o rebalansu državnoga proračuna, budući da je oporba upozorila da proračun ne anticipira tu krizu.

Koliko će nas koštati migrantska kriza, ona bi trebala biti iskazana u proračunu, što ako u Hrvatskoj zimuje 50 ili 100 tisuća ljudi, ima li sredstva da to funkcionira, upitao je Damir Kajin (ID).

Pozvao se pritom na podatak da Europa u “azilantskom fondu” za razdoblje od 2014. do 2020. godine ima samo 71 milijun eura, dakle godišnje oko 12 milijuna eura. Toliko nas je koštao “stampedo” u zadnja 24 sata, ustvrdio je Kajin.

I Dražen Đurović (HDSSB) dijeli mišljenje da Vlada nije anticipirala izbjegličku krizu u državnom proračunu, pa teret trpe siromašne slavonske općine i gradovi.

Smatra da Vladinu “potpunu dezorijentiranost” potvrđuje i izbjeglička kriza, tvrdi da je premijer napravio “salto mortale”, nudeći da će sve migrante otputiti slobodno prema Mađarskoj koja prati situaciju i već rasteže žicu na kopnenoj granici s Hrvatskom.

I Krešimir Bubalo (HDSS) tvrdi da rebalans “ne vidi” što se događa na terenu u Slavoniji, u Belom Manastiru, jer se reže pozicija za MUP, odnosno sredstva za izgradnju kapaciteta u području azila smanjuju se s deset na osam milijuna kuna.

Za zimu će u Hrvatskoj ostati 60-70 tisuća migranata koji će se “kaotično vrtiti po njoj”, a to ima veze s proračunom, tvrdi i Boro Grubišić (HDSSB).

Zastupnici su se referirali i na podatak ministra financija da su makroekonomske projekcije puno bolje nego su bile kad se sastavljao proračun za ovu godinu.

Bolji makroekonomski uvjeti od očekivanih prvenstveno se ogledaju u rastu BDP-a, od projiciranih 0,5 posto na 1,1 posto, rekao je Boris Lalovac.

Slavko Linić (Klub nezavisnih ljevičara) kaže da “dobrim dijelom” može prihvatiti procjenu da će rasti potrošnja države, pa i osobna potrošnja građana, vjerojatno se održati i razina izvoza, ali upitan je rast bruto investicija u fiskni kapital. Naime, u prvih šest mjeseci ostvareno je skromnih 0,2 posto, kaže Linić.

Frano Matušić (HDZ) smatra kako je teško očekivati da će BDP doista rasti 1,1 posto. Prema svim predviđanjima, on će sigurno biti ispod jedan posto, tvrdi Matušić i poručuje kako značajnijeg rasta zaposlenosti nema bez rasta BDP-a od najmanje tri posto.

Milorad Pupovac (SDSS) predloženi rebalans vidi kao indikator da su neke Vladine financijske mjere počele davati rezultate. Pozdravlja povećanja sredstava za MUP i Ministarstvo obrazovanja, no brine ga što za lokalne zajednice sa povratničkim stanovništvom nije osiguran novac za infrastrukturu koja bi ljudima omogućila normalan život.

Kajin pak vjeruje da je u proračunu moguće naći više sredstava za učitelje, posebno u svjetlu Vladina podatka da je u prvih osam mjeseci naplatila 3,2 milijarde kuna više poreza nego lani.

Komentiraj

FOTO:Patrik Macek/ Pixell
PODIJELI
Djelatnost je Hine prikup­lja­nje i razaši­lja­nje što potpunijih či­njeničnih i objektivnih novinsko-agencijskih informacija o zbi­va­njima u Republici Hrvatskoj i svijetu za potrebe medija i drugih sudionika društvenoga, političkoga, kulturnog i gospodarskog života.