Saborsku raspravu o Prijedlogu zakona o regulaciji tržišta željezničkih usluga i zaštiti prava putnika u željezničkom prijevozu zastupnici su u četvrtak iskoristili kako bi upozorili na loše pruge, dotrajalu željezničku infrastrukturu, spore vlakove.

“Loše je stanje željezničke infrastrukture. Definitivno se potvrđuje da projekti nisu spremni, a ako se ništa ne promijeni onda će i naredni sazivi Sabora pričati kako ‘vidimo pomake u EU fondovima ali ništa nismo ostvarili'”, upozorio je IDS-ov Giovanni Sponza. Na projektima se, rekao je, mora raditi ali si treba i priznati da nismo dovoljno za njih spremni.

Vedran Babić (SDP) je rekao kako trendovi pokazuju da je stanje u željezničkom sektoru sve gore i da u prilog tome govore vozni redovi. “Sada se od Kutine do Zagreba vozi sati i pol, a prije 15-stak godina taj je put trajao sat vremena”, istaknuo je Babić složivši se s time da su projekti u tom sektoru nespremni.

Državna tajnica u Ministarstvu mora, prometa i infrastrukture Nikolina Brnjac pojasnila je kako se, da bi se povukla EU sredstva, mora biti u Strategiji. “Vlada je u Strategiju stavila cijelu nizinsku prugu, ličku prugu, bivši 10. koridor… Kako bi mogli povući sredstva morate biti na tim koridorima”, naglasila je.

Iznijela je podatke prema kojima se sada oko 2,1 milijarde eura ulaže u željezničku infrastrukturu te da je 13 projekata u koje se ulaže. “Kad pogledate na CEF-u, do sada smo imali prilike 545 milijuna izvući iz EU sredstava, mi smo 95,6 posto sredstava izvukli, upravo se radi na konkretizaciji cijelog mediteranskog pravca koji je nama prioritetan, vratili smo prioritetni pravac Rijeka-Zagreb, Zagreb-Mađarska, odnosno granica, na tim pravcima su najveći projekti”, rekla je.

Mostovac Miro Bulj ustvrdio je kako željeznice u Hrvatskoj izgledaju gore nego na divljem zapadu . “Željeznice su sve gore i gore. Čak ni vestern filmovi se ne mogu snimati. Jer gore izgledaju nego za vrijeme divljega zapada. Nema usluga ljudima za ono što plaćaju. Sve sporije i sporije su linije, a ušli smo u EU”, upozorio je Bulj.

Pitao je i uništavaju li se ciljano Hrvatske željeznice ili “je netko bacio šapu na taj prostor”.

“Željeznica je sve manje željeznica, a sve više sustav za uhljebljivanje”, ustvrdio je Goran Aleksić (SNAGA).

Infrastruktura koja vapi za ulaganjima, po njegovom je mišljenju, glavni kočničar razvoja. Iznio je i porazne podatke o duljini vožnje na pojedinim relacijama. “Danas se brzim vlakom od Zagreba do Kutine vozi sati i pol, na relaciji Zagreb – Dobova brzina je 60 kilometara na sat”, naveo je Aleksić.

Konačnim prijedlogom zakona o regulaciji tržišta željezničkih usluga i zaštiti prava putnika u željezničkom prijevozu uređuje se područje regulacije tržišta željezničkih usluga i zaštite prava putnika u željezničkom prijevozu, nadležnost i ovlasti nacionalnog regulatornog tijela te inspekcijski nadzor.

Zastupnici su tijekom rasprave o toj točki najmanje govorili o meritumu zakonskih odredbi, zbog čega ih je povremeno opominjao predsjedavajući sabora Željko Reiner.

Unatoč tome, na istom su ‘kolosjeku’ zastupnici nastavili i raspravu o izmjenama Zakona o vodi za ljudsku potrošnju kojima se proširuju zahtjevi za praćenje zdravstvene ispravnosti vode uvođenjem procjene rizika.

Mostovac Miro Bulj tako je priliku iskoristio da se opetovano usprotivi projektu izgradnje termoelektrane na Perući i spomene povezanost tog projekta sa suprugom ministirce vanjskih poslova.

“Aj’mo se koncentrirati na vodu za ljudsku potrošnju jer zakon govori o tome”, upozorio je Reiner.

Vesna Pusić (GLAS) smatra kako bi bilo bolje popraviti funkcioniranje postojećih institucija umjesto osnivanja dodatnog povjerenstva.

“Osniva se povjerenstvo koje će definirati standarde i načine kontrole pridržavanja tih standarda. Što je sa Zavodom za javno zdravstvo i instrumentima koji postoje unutar Hrvatskih voda i je li i zašto je to povjerenstvo poboljšanje u odnosu na ono što bi trebao raditi Zavod za javno zdravstvo”, pitala je Pusić.

Ivan Pernar (Živi zid) poručio je kako predloženi zakon ne rješava pravo na zdravstveno ispravnu vodu te ga stoga neće podržati.  “Vlada malima koji ne plaćaju oduzima pravo na pitku vodu jer komunalna poduzeća miču vodomjere i potrošačima oduzimaju pristup pitkoj vodi, što je pogrešna politika”, upozorio je u raspravi.

Komentiraj

FOTO: HINA/ Lana SLIVAR DOMINIĆ
PODIJELI
Djelatnost je Hine prikup­lja­nje i razaši­lja­nje što potpunijih či­njeničnih i objektivnih novinsko-agencijskih informacija o zbi­va­njima u Republici Hrvatskoj i svijetu za potrebe medija i drugih sudionika društvenoga, političkoga, kulturnog i gospodarskog života.