Cjelodnevnu saborsku raspravu o Vladinu prijedlogu rješenja za dužnike u švicarskom franku, u kojoj su zastupnici iz svih političkih opcija jednodušno kao glavnog krivca za nastali problem prozivali banke, u zadnjim je minutama preokrenuo SDP-ov Nenad Stazić koji je HDZ optužio da zakone podržava “s figom u džepu”, a predsjednika te stranke Tomislava Karamarka nazvao “agentom banaka”.

Stazić je tako reagirao na izlaganje nezavisnog Josipa Kregara, koji je upozorio na mogućnost predizborne politizacije predloženih zakona, ističući kako će način na koji će glasovati stranke obvezivati i nakon izbora, bez obzira tko će voditi buduću vladu.

“Ne slažem se s vama, HDZ je u Gradskom vijeću Vukovara glasao za ćirilicu kad im je to politički odgovaralo pa je poslije promijenio mišljenje jer im to više politički ne odgovara. To što će oni glasati za predloženi zakon nije garancija ni za što, pogotovo nije garancija građanima, koje na to treba upozoriti”, rekao je Stazić.

Odbacio je tumačenja da je riječ o predizbornom prijedlogu, podsjetivši da je 2013. ograničena kamata, a godinu kasnije i tečaj švicarskog franka za dužnike. “Bankama se nakon toga dalo vrijeme da predlože rješenje, ali one to nisu učinile. Čekaju Karamarka i zato se problem mora rješavati ovako”, ustvrdio je Stazić.

Replicirao mu je HDZ-ov Goran Marić, podsjetivši da je Odbor za financije 2011. odbio izvješće HNB-a upravo zato što ni jednom rječju nije spomenuo problem s “švicarcem”.

“Za izvješće su glasovali svi članovi tadašnje oporbe i dva člana HDZ-a, a protiv je bio tadašnji predsjednik HSS-a, ja, još dvoje članova iz HDZ-a i Mile Horvat iz SDSS-a”, kazao je Marić.

SDP-ovce je optužio i da su prije šest mjeseci, na tematskoj sjednici koju je vodio predsjednik Sabora Josip Leko, odbili njegov prijedlog zaključka kojim se tražila konverzija kredita u švicarskim francima.

 

  • Josip Borić (HDZ) Staziću je kazao kako ga “više od toga tko je agent banaka, a tko agent građana brine činjenica da je netko kao premijer Zoran Milanović dobio kredit koji nije mogao dobiti u banci kojoj je sada neprijatelj, to što su se članovi njegove obitelji zaduživali u bankama u Sloveniji ili to što nas netko zaduži za 100 milijardi kuna i onda dođe i kaže – drš’te lopova!”.

 

“Ako je bio agent građana, zašto je te građane pustio do predizbornog vremena”, upitao je Borić te dodao kako se “i ministar financija uspio zaraziti toksičnim kreditom u ‘švicarcima'”.

Odbio je i Stazićev argument da je kolebanje u stavu oko ćirilice dokaz HDZ-ove nevjerodostojnosti. “Kad je HDZ bio za ćirilicu, vi ste bili protiv, a sad ste za, u čemu je problem”, upitao je Borić, optuživši SDP-ovce da su bili protiv osamostaljenja Hrvatske.

“Nikakva laž ne može promijeniti činjenice, vi možete blatiti SDP koliko hoćete, ali jedino lažima, istinom nećete”, uzvratio mu je Stazić i dodao kako je “čuo da je Karamarkova supruga digla nekakav veliki kredit u banci koji nije otplatila jer je banka propala”.

Raspravu je smirio zamjenik ministra financija Igor Rađenović, koji je zaključno poručio kako je predloženo rješenje najbolje u ovom času te najavio da će se zakoni dodatno poboljšati Vladinim, ali i amandmanima nekih zastupnika.

Obeštetiti i one koji su kredite u “švicarcima” otplatili

“Usprkos svim razlikama i problemima, s obzirom na važnost zakona i 10 godina teških situacija u kojima su ti ljudi i cijela javnost, nadam se da ćemo zakon podržati bez figa u džepu, konsenzusom ili velikom većinom u Saboru”, poručio je.

Zastupnici su u poslijepodnevnom dijelu rasprave kao glavnog krivca za probleme sa “švicarcima” označili banke koje su klijente upućivale na uzimanje rizičnog proizvoda, ali i Hrvatsku narodnu banku (HNB) koja je to mirno promatrala, na kraju i sam Sabor, koji je bez pogovora prihvaćao izvješća neovisnog regulatora.

Goran Marić je u ime Kluba HDZ-a kazao kako će ta stranka podržati predložene izmjene zakona o potrošačkom kreditiranju te o kreditnim institucijama, ali i kako će amandmanima zatražiti da se obeštete i oni koji su kredite vezane uz švicarski franak već otplatili.

Ustvrdio je da su banke poticale stanovništvo na zaduživanje kroz minuse po tekućim računima i kredite, a da se valutna klauzula pokazala kao “špekulativni instrument, neravnopravan odnos i trajna mrlja hrvatske države, uz odgovornost onih koji su dopustili da se to dogodi”.

Taj propust na teret stavlja HNB-u, koji je, kaže, godinama disciplinirano djelovao pogrešno, štetno, neukusno i podcjenjivački prema hrvatskom narodu i državi.

“Stvarane su okolnosti za klopku, a regulatorno tijelo koje ju je moralo eliminirati je usmjeravalo tu klopku. HNB je znao da je besplatan sir samo u mišolovkama, a mišolovki ne smije biti u kreditnim odnosima”, kazao je Marić.

Uvjeren je da su krediti u “švicarcima” poslužili kako bi banke nadoknadile gubitak od čak 30 posto loših plasmana za koje je, kaže, ceh platilo stanovništvo.

“Deset kompanija je dobilo 7 milijarda kuna koje nikad nisu vratile, a uprava dijeli bonuse i to prikrivaju vraćajući kredite u švicarskim francima”, ustvrdio je Marić, navodeći da je ukupna rezervacija za kredite trgovačkim društvima 14 milijardi, a stanovništvu, koje je ukupno više zaduženo, 8 milijardi kuna.

Da su banke “doslovno haračile po Hrvatskoj” uvjerena je i Nadica Jelaš (SDP), kojoj je nevjerojatno da su banke uz 30 posto nenaplativih kredita u Hrvatskoj ostvarivale visoke profite.

“Vrlo je evidentno da su banke u svojoj nezajažljivoj pohlepi za profitom, za novcem zapravo plasirale i kreditno nesposobnim dužnicima kredite i ne može nitko reći da to nije apsolutno njihov rizik”, kazala je Jelaš.

Ustvrdila je da su banke klijente usmjeravale i nagovarale da uzimaju kredite vezane uz švicarski franak, dok su se same potpuno zaštitile od valutnog rizika.

“Jasno je da su u tom poslovnom odnosu više nego odgovorne upravo same banke i, naravno, HNB kao regulator financijskog sektora u Hrvatskoj”, zaključila je.

Njezina stranačka kolegica Dragica Zgrebec upozorila je, pak da banke “u ovom trenutku, kada raspolažu visokom likvidnošću, prvo namiruju svoje strane vlasnike i vraćaju im sredstva koja su uložili za poslovanje u Hrvatskoj jer više ne mogu ostvariti onakve kamate kao što su ostvarivali do tada”.

Upitala je hoće li banke gubitak ostvariti zbog konverzije ili “zato što će u jednom trenutku imati, ne 37 posto, nego možda i više od 50 posto rizičnih plasmana”.

Komentiraj


FOTO:Dusko Marusic/PIXSELL
PODIJELI
Djelatnost je Hine prikup­lja­nje i razaši­lja­nje što potpunijih či­njeničnih i objektivnih novinsko-agencijskih informacija o zbi­va­njima u Republici Hrvatskoj i svijetu za potrebe medija i drugih sudionika društvenoga, političkoga, kulturnog i gospodarskog života.