“Da bi se razriješila intendantica HNK, gospođa Nada Matošević, ona je sklopila tajni sporazum s pročelnikom za kulturu, gospodinom Šararom i gradonačelnikom grada Rijeke, gospodinom Obersnelom, a koji iznosi 75 tisuća kuna kojima se njoj nadoknađuje razlika u plaći između intendantice i šefice dirigentice”, rekao je Lucijan Vukelić (HDZ) u raspravi o izvješću o reviziji ustanova u kulturi za 2013. godinu.

Taj su model, uvjeren je HDZ-ovac Jasen Mesić, vjerojatno vidjeli od glavnog ravnatelja HRT-a Gorana Radmana, za kojega je kazao kako je mnoge interne dokumente na javnoj televiziji također proglasio tajnim. “Nikada ono što se radi u kulturnim institucijama ne smije biti tajno. Postoje dokumenti gdje osnivač koji imenuje Upravno vijeće, u ovom slučaju Grad Rijeka, nekoga tko je dobio negativno mišljenje i kojeg hoće smijeniti s mjesta ravnatelja nagrađuje sporazumom gdje mu se garantiraju iznosi primanja, a zatim sporazum proglašava tajnim”, poručio je Mesić.

Borić: Frljić očekuje povratak Jugoslavije, a za nas Hrvate kaže da smo izmišljena nacija

Josip Borić (HDZ) rekao je kako riječki HNK, osim umjetničkog, ima i politički program koji traje zadnje dvije godine, od dolaska Olivera Frljića za intendanta, protiv čijeg su upravljanja kazalištem ustali hrvatski branitelji, ali i ostali građani Rijeke.

“Pojavile su se tamo i nekakve replike kalašnjikova, čak nažalost i ono najgore – bilo je i fizičkih sukoba. To je rezultat djelovanja tog političkog programa gdje je sadašnji intendant, nažalost u silnoj želji da uvede ljude u kazalište, uspio dovesti ljude samo do vrata kazališta. Mogu to razumjeti, međutim gospodin Frljić koji očekuje povratak Jugoslavije, komunizma, koji za nas Hrvate kaže da smo izmišljena nacija, koji demokraciju naziva zlom, s ovakvim nalazom revizije može proći možde u onom bivšem vremenu komunizma ili samoupravljanja, gdje su ovakvi nalazi bili i poželjni”, istaknuo je Borić.

“To se sve događalo od 2012. do polovice 2014. Kako ta tema nije zatvorena, a zamjenik tadašnjeg ministra je napao novinare i zastupnike prilikom imenovanja za ministra da je to monstruozna laž, onda je vrijeme da se to konačno utvrdi. Ako ovo nije točno što je pisalo u nalazu Državne revizije, predlažem da glavni državni revizor odmah sada uzme riječ i to demantira. Vrijeme je da se ta tema zatvori. Ako nisu točne te činjenice u nalazima Državne revizije, onda treba pokrenuti postupak smjene glavnog državnog revizora. Ali, ako su te činjenice točne, onda je vrijeme da nadležne državne institucije prestanu spavati”, rekao je Marić.

“Najsvjetlija točka u kulturi je izvješće Državne revizije, a najtamnija točka u kulturi je nalaz Državne revizije”, dodao je, uvjeren da u većini kulturnih ustanova vlada nered, nedisciplina, konfuzija i anarhizam. Nema, kaže, ustanove koja se nije ogriješila o računovodstvene standarde. “Zato je ustanovama u kulturi potrebno financijsko opismenjavanje, a to možemo samo, ne izobrazbom postojećih, nego promjenama postojećih”, naglasio je Marić.

Njegov stranački kolega Željko Glasnović u raspravi je postavio pitanje povjerenstava koja dijele novac neprofitnim medijima. “Kako se dodjeljuje taj novac u kulturnim ustanovama? Primjer je i časopis ‘Hrvatski politički zatvorenik’ koji dobiva 11.000 kuna godišnje za svoje glasilo u kojem su ljudi koji su robijali do 15 godina po jugoslavenskim kazamatima. Jedan nevladin minorni časopis dobiva skoro 600 tisuća kuna godišnje. Gdje je kazneni progon”, pitao je Glasnović

 Miro Bulj (Most) pitao se što u svemu tome radi DORH. “Ako državna revizija sve prosljeđuje prema DORH-u, što radi DORH? I dalje je ključni problem u hrvatskom društvu selektivnost državnoga odvjetništva, koje selektivno iz ladica izvlači predmete, a ne radi svoj posao u skladu kako bi trebalo štititi javni interes”, mišljenja je Bulj.

Gordana Rusak (Klub HSLS-a i BUZ-a) izvješće je nazvala “financijskim hororom u kojem nema ni jdnog segmenta u kojem nisu utvrđeni problemi u radu”.

HNS-ovac Ivan Vrdoljak zamjerio je vladajućim zastupnicima da u raspravama nisu spominjali ustanove u Zadru, Vinkovcima, Krapini, Virovitici i Gospiću, kao niti sedam institucija u Zagrebu. “Malo neobično”, zaključio je.

Glavni državni revizor Ivan Klešić izvijestio je kako je revizija obavljena u 64 ustanove u kulturi – 23 knjižnice, 19 muzeja, 17 kazališta te pet drugih ustanova. Prihodi tih ustanova u 2013. iznosili su gotovo 882 milijuna, a rashodi više od 894 milijuna kuna. Izraženo je 31 bezuvjetno, 32 uvjetna te jedno nepovoljno mišljenje, ono za riječki HNK. “Financijski planovi pojedinih ustanova nisu realni, jer ustanove svoje financijske planove nisu uskladile s financijskim planovima nadležnih proračuna, odnosno s ugovorenim sredstvima za redovnu i programsku djelatnost i nisu sveobuhvatni jer nisu planirani vlastiti prihodi, kao ni rashodi koji se iz njih financiraju”, kazao je Klešić. Bez primjene propisanih postupaka javne nabave, u 2013. je nabavljeno roba i usluga u vrijednosti od gotovo 14 milijuna kuna.