Vlada će u samo tri godine u ravnomjeran regionalni razvoj države uložiti 1,3 milijarde kuna, što je šest puta više nego u razdoblju 2012.–2015. kada je ukupno uloženo samo 207 milijuna kuna, podatak je s kojim Vlada ide u Hrvatski sabor koji će u četvrtak raspravljati o tri njezina zakona – o otocima, brdsko-planinskim te o potpomognutim područjima.

Vladina je nakana da kroz različite programe i mjere potakne ravnomjerni razvoj svih dijelova države i pozitivna demografska, gospodarska i socijalna kretanja.

Paket zakona Vlada je Saboru poslala krajem srpnja, pri čemu je premijer Andrej Plenković podsjetio da je u prošloj i ovoj godini Vlada u regionalni razvoj uložila 833, 5 milijuna kuna, dok je u planovima za proračun za 2019. već osigurala 434 milijuna kuna, dakle, ukupno 1, 3 milijarde kuna u tri godine.

Ministrica regionalnog razvoja i fondova EU Gabrijela Žalac izrazila je pak uvjerenje da će se tim paketom zakona, te dodatno zakonom o razvoju grada Vukovara, zatvoriti zakonski okvir koji je odnosi na regionalnu razvojnu politiku.

Razvoj otoka predviđen novim zakonom o otocima participira u državnom proračunu s 94 milijuna kuna, lani je bilo osigurano 23,5 milijuna, u ovoj godini 30 milijuna kuna. Novi zakon o otocima donosi novi model razvrstavanja otoka, novi pristup njihovoj razvijenosti/nerazvijenosti i strateškom planiranju razvoja otoka, te mehanizam otočnog razvojnog sporazuma i proširivanje uporabne funkcije Otočne iskaznice.

Za razvoj brdsko planinskih područja po novom Zakonu u proračunu Ministarstva regionalnoga razvoja i fondova EU bit će izdvojeno 20 milijuna kuna, dok je u ovoj godini vrijednost ulaganja bila oko milijun kuna, a u prethodnim godinama razvoj brdsko-planinskih područja nije uopće bio financiran sredstvima državnog proračuna već isključivo izdvajanjem 10 posto poreza na dohodak na području pojedine jedinice lokalne samouprave.

“Ono što uvodimo novim zakonom su Program za razvoj brdsko-planinskih područja i Fond za razvoj tih područja, razvoj ‘Hrvatskog gorskog proizvoda’ po uzoru na koncept ‘Hrvatskog otočnog proizvoda’, zatim uvođenje posebnih kriterija odabira projekata te poticanje održive proizvodnje i potrošnje kroz korištenje zelenih i održivih mjerila u postupku javne nabave”, poručila je Žalac.

Komentiraj