Hrvatska ima europsku potporu u razvoju industrije 4.0, ali treba ubrzati digitalizaciju proizvodnih procesa, a u sljedećoj godini izraditi okvir i strategiju te industrije, istaknuto je u četvrtak na konferenciji Industrija 4.0 ↔ tekstil i koža, u Hrvatskoj gospodarskoj komori (HGK).

Industrija 4.0 nov je oblik organizacije proizvodnje temeljene na konceptu pametnih tvornica koje se koriste informacijskom i komunikacijskom tehnologijom za digitalizaciju poslovnih procesa kako bi ostvarile prednosti poboljšane kvalitete, nižih troškova i povećane učinkovitosti proizvodnje.

Sljedećih nekoliko godina Europa planira uložiti više od 500 milijuna eura u razvoj Industrije 4.0. i digitalizaciju poslovanja, istaknuto je na konferenciji koja je analizirala uvođenje načela industrije 4.0 u proizvodnju tekstila i kože.

Hrvatski proizvođači tekstila i kože moraju se okrenuti promjeni u načinu rada i razmišljanja kako bi se lakše prilagodili tržišnoj utakmici i povećali konkurentnost, rekao je potpredsjednik HGK za industriju i IT, energetiku i zaštitu okoliša Tomislav Radoš.

Bez skorih i velikih reformi, bliska budućnost u hrvatskom gospodarstvu po njegovom bi mišljenju mogla donijeti negativne trendove. Stoga je, kako je dodao, od velike važnosti podizanje konkurentnosti i osnaživanje tekstilno-odjevne i kožarsko-prerađivačke industrije koja zapošljava 27 tisuća radnika.

Komora će pružiti svu pomoć u razvoju i uvođenju industrije 4.0, u čemu je Hrvatska na pretposljednjem mjestu u EU-u, rekao je Radoš.

Generalni direktor Euratexa – Europskog udruženja tekstila i odjeće u Bruxellesu Francesco Marchi je kazao kako danas male i srednje tvrtke tekstilne industrije uz intenzivno korištenje suvremene tehnologije poboljšavaju prisutnost na tržištima.

Ostvaruju 26 posto izvoza izvan Europe, a koncentrirane su na svjetska tržišta od Kine, SAD-a, Rusije do manjih zemalja s brzim rastom, istaknuo je Marchi govoreći o Industriji 4.0 u tekstilnoj i odjevnoj industriji Europe.

“Do 2025. godine očekuje se otvaranje 600.000 novih radnih mjesta u ovoj industriji EU te nam je potreban novi naraštaj radnika i poduzetnika u tekstilnoj industriji”, rekao je.

“Domaću industriju tekstila, odjeće, kože i obuće odlikuje duga tradicija i kvaliteta poslovanja. Tvrtke ovih industrija bore se s jakom konkurencijom na domaćem i stranom tržištu, bilježe uspješne rezultate, a dio njih razvija i vlastite proizvode”, istaknula je Jagoda Divić iz HGK.

Ohrabrujućim drži podatak da je u proteklih godinu dana otvoreno 30 tvrtki, dok kožarska industrija posljednjih godina bilježi povećanje zaposlenih i do 40 posto, osobito zahvaljujući greenfield investicijama.

Ove industrije, kako je navela, sudjeluju s više od 16 posto u ukupnom hrvatskom izvozu, odnosno s približno 10 posto BDP-a. Ostvaruju rast izvoza ali i uvoza, no prosječe su mjesečne plaće niske.

Konferenciju su organizirali Udruženje tekstilne i odjevne industrije HGK, Udruženje kožarsko-prerađivačke industrije HGK, Klaster konkurentnosti industrije tekstila, kože i obuće i Tekstilno-tehnološki fakultet Sveučilišta u Zagrebu.