Nove sankcije SAD-a otežat će Rusiji izgradnju dvaju plinovoda prema Europi, no nije vjerojatno da će ti projekti biti i obustavljeni.

Predsjednik SAD-a Donald Trump nevoljko je u srijedu potpisao zakon o novim sankcijama protiv Rusije no neke od mjera nisu obavezne i većina onih koji prate Bijelu kuću vjeruje da neće biti poduzete akcije protiv ruske energetske infrastrukture.

Kremlj, koji ovisi o prihodima od nafte i plina plinovode prema Njemačkoj i Turskoj, Sjeverni tok 2 i Turski tok 2, smatra ključnim za povećanje tržišnog udjela u Europi.

On se također pribojava da će sankcije preplašiti zapadne partnere.

Gazprom je prošlog mjeseca ulagače upozorio da sankcije mogu dovesti do “kašnjenja, ili da će čak narušiti ili spriječiti dovršetak projekata”.

S obzirom na to, ruski plinski div poduzima korake kako bi umanjio posljedice sankcija.

Ubrzao je je polaganje cijevi švicarskog izvođača Allseas Group u Crnom moru za Turski tok iako nema konačnog dogovora na koji će dio turske obale plinovod izbiti. Također ubrzano priprema drugi pravac Turskog toka za izvoz plina u Europu.

“Drugi pravac kreće u gradnju radi mogućnosti da ga zahvate sankcije”, rekao je viši dužnosnik Gazproma agenciji Reuters.

Glasnogovornik Allseasa je rekao da je od 23. lipnja izgrađeno prvih 100 od 900 kilometara prvog pravca te da su u toku pripremni radovi za drugi pravac.

Najveći trošak  uslijed kašnjenja novih pravaca mogao bi nastati zbog pristojbi na transfer plina preko Ukrajine kuda je Gazprom tradicionalno izvozio plin u Europu.

Sjeverni tok 2 i Turski tok 2 zaobilaze Ukrajinu no, ako će kasniti njihovo puštanje u pogon, Gazprom će morati i dalje koristiti ukrajinski pravac i moguće više za to plaćati.

Europska unija, u strahu da će sankcije naštetiti naftnim i plinskim projektima o kojima ovisi, rekla je da će se donijeti protumjere ukoliko ne dobije jamstva SAD-a da europske tvrtke neće biti pogođene.

Pet zapadnih kompanija koje su uložile sredstva u Sjeverni tok 2, njemački Wintershall i Uniper, austrijski OMV, britansko-nizozemski Shell i francuski Engie, kažu da je još rano za procjenu učinka sankcija.

Za sada ostaju pri preuzetoj obvezi da će s po 950 milijuna eura financirati Sjeverni tok 2.

Unatoč Trumpovoj želji da promiče izvoz američkog ukapljenog plina u Europu koji bi bio konkurencija ruskom plinu, on je rekao da ne želi da sankcije ometu napore u rješavanju sukoba u Ukrajini.

Dužnosnici EU-a, izvori iz industrije i stručnjaci stoga sumnjaju da će Trump iskoristiti sankcije protiv Moskve za koje je rekao da imaju “ozbiljne nedostatke”.

No očekuje se da će sankcije ipak omesti napore Gazproma da osigura financijska sredstva.

“Cijena svakog projekta automatski se povećava”, rekla je Tatjana Mitrova, ravnateljica Centra za energiju Skolkovo.

Gazprom će morati dodatne troškove preuzeti na sebe, ovisiti o ruskim državnim bankama ili tražiti novac uz više kamate od azijskih kreditora, rekli su financijski analitičari.

“To, međutim, ne znači da Sjeverni tok 2 neće biti izgrađen”, rekla je Katja Yafimova s oxfordskog Instituta za energiju.

Izvori iz te industrije kažu da su zajmovi od zapadnih partnera za Sjeverni tok 2 već skuplji uslijed političkog rizika ulaska u partnerstvo s Rusijom u projektu koji je u Europi već nailazio na protivljenja.

Dok bi veliki igrači mogli prihvatiti rizik, manji potpisnici ugovora, o kojima Gzaprom ovisi u gradnji plinovoda, mogli bi se preplašiti, kažu analitičari.

Glasnogovornik Sjevernog toka 2 je rekao da plinovod gradi više 200 ne-ruskih tvrtki, većinom europskih. Većina velikih ugovora za čelik, lučku logistiku i gradnju već je zaključena.

Ubrzavanjem gradnje Gazprom je možda dobio dovoljno vremena za izgradnju novih plinovoda no mogli bi biti pogođeni dugoročni projekti.

“Mnoge tvrtke sada misle: imam možda 12, možda 18 mjeseci, tijekom kojih nešto mogu napraviti no poslije toga neću moći”, rekao je Richard Nephew iz centra za Globalnu energetsku politiku sveučilišta Columbia i bivši dužnosnik američkog State Departmenta nadležan za sankcije.

Komentiraj

FOTO:EPA
PODIJELI
Djelatnost je Hine prikup­lja­nje i razaši­lja­nje što potpunijih či­njeničnih i objektivnih novinsko-agencijskih informacija o zbi­va­njima u Republici Hrvatskoj i svijetu za potrebe medija i drugih sudionika društvenoga, političkoga, kulturnog i gospodarskog života.