Ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov rekao je u ponedjeljak da Moskva pozdravlja odluku svojih “američkih partnera” o sudjelovanju u sirijskim mirovnim pregovorima u Astani i suradnji u razvoju tzv. sigurnih zona za civile u ratom razorenoj zemlji.

Susretljiv ton označava promjenu u ruskom stavu prema američkoj prisutnosti u Siriji od prošloga mjeseca, kad je Rusija osudila SAD za rušenje sirijskoga borbenog zrakoplova i rekla da će i ona američke zrakoplove u Siriji tretirati kao mete.

“U velikoj mjeri otvorena su vrata našoj suradnji u daljnjem razvoju koncepta zona smirivanja”, rekao je Lavrov na konferenciji za novinare u Moskvi referirajući se na civilna područja koja bi trebala biti pošteđena borbi.

U nedjelju ujutro na snagu je stupio prekid vatre na jugozapadu Sirije koji su dogovorili Rusija, Sjedinjene Države i Jordan, kao “sporazum o deeskalaciji” koji bi trebao biti uvod u veće i trajnije primirje.

Sirijski opservatorij za ljudska prava (SOHR), nevladina udruga sa sjedištem u Britaniji, objavila je u nedjelju “da mir prevladava” i da nije bilo ni zračnih udara ni sukoba na jugozapadu otkako je primirje stupilo na snagu.

Prekid vatre rezultat je dvosatnog i uopće prvog sastanka američkog predsjednika Donalda Trumpa i ruskog predsjednika Vladimira Putina na rubu summita G20 u petak u Hamburgu. Dogovor, najnoviji pokušaj obuzdavanja nasilja u ratom poharanoj zemlji, odnosi se na pokrajine Daraa, Sweida i Quneitra na jugozapadu Sirije, koje su zadnjih tjedana bile poprište sukoba između vladinih snaga predsjednika Bašara al-Asada i pobunjenika.

Moskva je ključna saveznica Asada, dok Washington podupire umjerenu oporbu koja ga želi svrgnuti.

Sporazum je prvi pokušaj postizanja primirja otkako je u Bijeloj kući Donald Trump što se tumači kao njegovo diplomatsko postignuće nakon sastanka s Putinom.

Komentiraj

FOTO:EPA/Radek Pietruszka POLAND OUT
PODIJELI
Djelatnost je Hine prikup­lja­nje i razaši­lja­nje što potpunijih či­njeničnih i objektivnih novinsko-agencijskih informacija o zbi­va­njima u Republici Hrvatskoj i svijetu za potrebe medija i drugih sudionika društvenoga, političkoga, kulturnog i gospodarskog života.