Pomoćnica ministra zaštite okoliša i prirode Lidija Runko Luttenberger izjavila je u petak kako očekuje da će Vlada relativno brzo usvojiti plan gospodarenja otpadom od 2016. do 2022., koji potom ide na ocjenu Europske komisije, pa bi do kraja ove godine Hrvatska na raspolaganju trebala imati i 475 milijuna eura iz EU fondova, jer je usvajanje plana preduvjet za povlačenje tih sredstava.

“Koncept koji mi predlažemo i koji zapravo ni nema alternativu je odvajanje otpada i put ka cirkularnoj (kružnoj) ekonomiji, kako bismo zadovoljili sve one obveze koje imamo temeljem važećih propisa. Plan bi mogao biti usvojen relativno brzo, a naravno, po usvajanju plana on ide na ocjenu od strane Europske komisije. Ja se nadam, ukoliko bude sve se događalo onako kako bi trebalo biti, da bismo trebali to sve prema kraju godine zapravo riješiti u smislu da nam ta sredstva iz fondova EU u iznosu od 475 milijuna eura budu raspoloživa”, rekla je Runko Luttenberger novinarima.

Ona je sudjelovala na okruglom stolu na temu: “Novi izazovi u kontekstu usvajanja Plana gospodarenja otpadom 2016. do 2022.”, koji su časopis “Komunal” i Centar za razvoj i marketing (CRM) organizirali u Novinarskom domu. Okrugli stol je okupio brojne sudionike, one koji podržavaju nacrt plana gospodarenja otpadom koje je izradilo Ministarstvo zaštite okoliša i prirode i koji je prošao javnu raspravu, ali i njegove protivnike.

Runko Luttenberger: S planom se kasni godinu i pol dana

“Javna raprava je gotova, obrađuju se sve primjedbe i uskoro procedura ide dalje”, rekla je Runko Luttenberger. Dodala je kako je javna rasprava, nažalost, bila vrlo kratka jer duža nije mogla biti zbog toga što se s donošenjem plana kasni godinu i pol dana. Napomenula je kako je Hrvatska već nekoliko puta opomenuta zbog nedonošenja plana, a još većim problemom smatra to što ne može doći do svojih sredstava iz fondova EU.

Vezano za prijepore oko plana, kazala je kako se u Hrvatskoj više od deset godina nametao koncept izgradnje centara za gospodarenje otpadom, sustava koji se temelji na miješanom komunalnom otpadu, zastarjeloj uvoznoj tehnologiji teškoj za održavanje i čije korištenje i implementacija bi korisnike i porezne obveznike koštala jako puno, a što se već vidi iz dva centra koja su izgrađena (Marišćina i Kaštijun). Za prigovore predstavnika regionalnih centara za gospodarenje otpadom, koji kažu da se u centre ulagalo puno novca, a s tim novim konceptom za njih neće biti posla, Runko Luttenberger kaže kako je problem što je cijeli taj proces dugo trajao, ali misli “da niti jedna država, pa tako ni Hrvatska nije toliko bogata da može graditi nove Obrovce”.

“Kažu da je loš projekt uvijek bolje u nekom trenutku prekinuti nego nastaviti dalje. Što se tiče centara, nije da za njih ne bi bilo posla, uvijek će ostati preostali dio miješanog otpada kojeg će trebati obraditi. Oni mogu imati i neke druge sadržaje kao sortirnice i reciklažne centre za građevinski otpad. Sve se to da dogovoriti i riješiti”, rekla je.

Katalinić: Most snažno podupire plan gospodarenja otpadom

Mostov saborski zastupnik Josip Katalinić rekao je kako njegova stranka snažno podupire plan gospodarenja otpadom i očekuje da će plan biti usvojen do prijevremenih parlamentarnih izbora, ustvrdivši da je gospodarenje otpadom veliki biznis. “Pratite tijek novca i razumjet ćete zašto su takvi otpori”, rekao je Katalinić i istaknuo kako se planu najviše opiru oni koji će na velikim centrima za gospodarenje otpadom najviše zarađivati. Kao primjer naveo je tvrtku Eko plus u Rijeci koja posluje 13 godina, ljudi tamo “ništa ne rade, njihova prosječna plaća je bila od 9 do 11.000 kuna”.  Kao jednog od onih koji mnogo zarađuju naveo je i voditelja Grupacije centara za gospodarenje otpadom Mladena Jozinovića.

Jozinović je na to uzvratio porukom kako je Katalinić već u kampanji, naglasivši kako se bori da zaživi Piškornica, Regionalni centar za gospodarenje otpadom sjeverozapadne Hrvatske kojemu je na čelu. Jozinović, koji je nedavno najavio čak i ustavnu tužbu zbog donošenja plana, danas je uvjeren da nacrt gospodarenja otpadom “neće proći ovu tehničku vladu, a što je dobro za Hrvatsku”. “Imam osjećaj da se polako razum pojavljuje među članovima Vlade, u ovom trenutku nema većine da se takav plan donese”, rekao je. Očekuje da će se situacija oko gospodarenja otpadom rješavati u nekoj novoj Vladi te se nada da će se nastaviti kontinuitet koji su radile prošle tri Vlade, osim ove zadnje. Nada se da će Hrvatska dobiti Vladu koja će s razumom pregovarati s Europskom komisijom.

Marko Košak iz Zelene akcije rekao je kako Zelena akcija i više od 60 udruga zaštite okoliša iz cijele Hrvatske smatra da prijedlog plana gospodarenja otpadom donosi niz kvalitetnih mjera odvajanja, recikliranja i kompostiranja i predstavlja korak naprijed u sustavu gospodarenja otpadom u Hrvatskoj koji je godinama među najgorim sustavima u Europi zbog toga što se godinama pokušava progurati sustav velikih regionalnih centara. Hrvatska odvaja samo 17 posto otpada, a cilj koji propisuje EU je do 2020. odvojiti 50 posto otpada.

Komentiraj

FOTO:Miranda Cikotic/PIXSELL
PODIJELI
Djelatnost je Hine prikup­lja­nje i razaši­lja­nje što potpunijih či­njeničnih i objektivnih novinsko-agencijskih informacija o zbi­va­njima u Republici Hrvatskoj i svijetu za potrebe medija i drugih sudionika društvenoga, političkoga, kulturnog i gospodarskog života.