Bivši hrvatski premijer bi se zbog posljednjeg vještačenja mogao suočiti s osuđujućom presudom koja može iznositi i do deset godina zatvora, a bude li osuđen, morat će i nadoknaditi štetu nastalu pri kupnji zgrade za Ministarstvo poljoprivrede

Upućeni pravosudni izvori otkrili su za Nacional da je prije nekoliko dana dovršeno dodatno financijsko-građevinsko vještačenje u slučaju u kojem se bivšem premijeru Ivi Sanaderu sudi u tzv. aferi Planinska. Ti izvori tvrde da je tim vještačenjem utvrđeno da je zbog spornih aktivnosti u tom slučaju nastala šteta od oko 30 milijuna kuna.

“Tako provedeno vještačenje upućuje na zaključak da je Ivo Sanader odgovoran za štetu u visini od 30 milijuna kuna te da bi se mogao suočiti s osuđujućom presudom koja može iznositi i do deset godina zatvora. Osim toga, bude li osuđen, morat će i nadoknaditi tu štetu”, izjavio je za Nacional upućeni pravosudni izvor.

Drugo je pitanje kada bi mu ta presuda mogla biti izrečena, a nakon prošlotjednih zbivanja otvoreno je i pitanje tko će biti predsjednik Sudačkog vijeća koje će mu tu presudu izreći.

“Čim je dobila rezultate dodatnog vještačenja, Jasna Smiljanić krenula je sazivati novo ročište. Planirala je odlučiti u tom predmetu u posljednjem tjednu srpnja. Međutim, sada je to zbog prošlotjednih događanja neizvjesno”, tvrdi upućeni pravosudni izvor.

IVI SANADERU SE U TOM SLUČAJU SUDI zbog sporne odluke Vlade o kupnji zgrade u Planinskoj ulici. Ona je donesena početkom travnja 2009., da bi ubrzo potom bila i realizirana. Prema tvrdnjama optužbe, Sanaderu je u tom slučaju isplaćeno 17 milijuna kuna provizije, a sve je to neposredno prethodilo njegovu naglom odlasku s mjesta premijera. Sve se to događalo neposredno uoči njegova naprasnog napuštanja vlade. Presuda je u tom predmetu trebala biti izrečena 13. travnja, ali je Jasna Smiljanić, predsjednica Sudačkog vijeća u tom slučaju, na dan kada je presuda trebala biti izrečena izjavila da nisu ostvareni svi zakonski uvjeti za izricanje presude, navodeći da postoje dvije verzije građevinsko-financijskog vještačenja. Rekla je da sud nije dovoljno stručno potkovan da bi razjasnio koja je od tih verzija točna pa je naložila novo kombinirano financijsko-građevinsko vještačenje.

Ona je tom svojom izjavom mnoge zbunila i izazvala brojne rasprave, jer se rijetko događa da se glavna rasprava preotvara u toj fazi, što je dovelo do sumnji da ona zapravo Sanaderu kupuje vrijeme i zapravo ga želi osloboditi.

  • ‘ČIM JE DOBILA REZULTATE vještačenja, Jasna Smiljanić krenula je sazivati novo ročište. Planirala je odlučiti u posljednjem tjednu srpnja. Međutim, zbog prošlotjednih događanja, to je sada neizvjesno’

UGLEDNI HRVATSKI SUDAC blizak Jasni Smiljanić neposredno nakon toga za Nacional je izjavio sljedeće: “Moguće je da sutkinja zapravo nije sigurna tek kolika je šteta nastala, što sugerira da bi presuda trebala biti osuđujuća, osobito ako se uzme u obzir da postoje dva svjedoka pokajnika i niz drugih okolnosti koje Sanaderu u tom slučaju ne idu u prilog.” Ali i taj sudac je uz tu izjavu iznio i brojne druge sumnje u pozadinu donošenja takve odluke.

KONCEM PROTEKLOG TJEDNA PRAVOSUDNI IZVOR blizak Jasni Smiljanić za Nacional je također izjavio da je ona naručila dodatno vještačenje samo zato da bi se precizno izračunalo kolika je šteta nastala u tom slučaju.

“Ona je mogla donijeti i paušalnu odluku o šteti, ali je odlučila da se to treba precizno izračunati, jer nisu sve rate iz ugovora o leasingu dospjele pa se to treba precizno utvrditi. Ako se šteta ne izračuna precizno, to bi mogao biti razlog za ukidanje presude. Jasna Smiljanić svjesna je svega što u ovom predmetu Sanaderu ne ide u prilog i sigurno zbog tog slučaja ne želi riskirati svoju reputaciju”, izjavio je isti izvor.

Međutim, njena je reputacija prošlog tjedna već dovedena u pitanje, nakon što je Uskok zatražio njeno izuzeće iz tog predmeta i to nakon otkrića Nacionala da se ispituju okolnosti spornog susreta Jasne Smiljanić s Ivom Sanaderom na Tijelovo, u konobi Lucija u Novom Vinodolskom koja je u vlasništvu obitelji Olega Butkovića, tehničkog ministra pomorstva, prometa i infrastrukture. Tom prilikom sa Sanaderom su u društvu bili njegova supruga, Luka Bebić sa suprugom te povjerljivi Sanaderov prijatelj Goran Suić. Postoji više različitih interpretacija tog susreta, a Jasna Smiljanić tvrdi da se ona tamo našla slučajno u isto vrijeme kada i Sanader te da ga gotovo nije ni vidjela.

“NIKAD NISAM SJEDILA S IKOJIM OKRIVLJENIKOM, a kamoli s Ivom Sanaderom. Ne bi mi palo na pamet sjediti s okrivljenicima za istim stolom. Predugo sam sudac i nije mi to prvi osjetljivi predmet”, izjavila je prošloga tjedna Jasna Smiljanić za Nacional. Međutim, ona je tada u razgovoru za Nacional priznala da se ponekad telefonski čuje s Goranom Suićem te da ne vidi problem u tome što se ponekad dogovore da se nađu na kavi. Nakon svega, Uskok je zatražio da se sutkinja Smiljanić izuzme iz odlučivanja o tom predmetu.

Ona se o tom zahtjevu također očitovala i odmah sutradan objasnila zašto smatra da nema zapreka da nastavi suditi u tom predmetu pa se sada očekuje konačna odluka.

Kako je nedavno dovršeno dodatno financijsko-građevinsko vještačenje u tom predmetu, Jasna Smiljanić namjeravala je zakazati raspravu u posljednjem tjednu srpnja. Poslala je dopis u ured v.d. predsjednika suda Dražena Jakovine da se odredi tko će biti novi član Sudačkog vijeća u tom predmetu, budući da je jedan član Sudačkog vijeća u međuvremenu otišao u mirovinu. Postupak se zbog toga trebao provesti ponovo, ali pravosudni izvor za Nacional je izjavio da bi se to u tom slučaju provelo vrlo brzo. Isti izvor tvrdi da bi se to oteglo samo ako se promijeni predsjednik Sudačkog vijeća, a to bi se uskoro moglo dogoditi.

  • ‘MOGUĆE JE DA SUTKINJA zapravo nije sigurna tek kolika je šteta nastala, što sugerira da bi presuda trebala biti osuđujuća, osobito ako se uzme u obzir da postoje dva svjedoka pokajnika’

JOŠ NEKI PRAVOSUDNI IZVORI TVRDE da je Jasna Smiljanić do konca srpnja namjeravala donijeti osuđujuću presudu Sanaderu. Odluku o njenom izuzeću iz tog predmeta trebao bi donijeti v.d. predsjednika zagrebačkog Županijskog suda Dražen Jakovina. Kako je on do početka kolovoza na godišnjem odmoru, mijenja ga sudac Krešimir Devčić. Odluči li donijeti odluku do početka kolovoza, tada bi o izuzeću Jasne Smiljanić trebao odlučivati Devčić. Ni njemu možda neće biti jednostavno donijeti tu odluku jer je on jedan od protukandidata Jasni Smiljanić za mjesto predsjednika zagrebačkog Županijskog suda. Ako se donese odluka da se Jasna Smiljanić izuzima iz suđenja Sanaderu u slučaju Planinska, to bi joj odmoglo na spomenutom natječaju pa bi se ta odluka mogla tumačiti i kao Devčićev obračun s protukandidatom na natječaju oko kojeg se mjesecima vodi pravi pravosudni rat.

Najveći sukob izbio je između Jasne Smiljanić i Ivana Turudića. Jasna Smiljanić sumnja da su dio informacija koje su dovele do zahtjeva Uskoka za njenim izuzećem iz suđenja Sanaderu u aferi Planinska, u javnost plasirali upravo pojedinci koji su iz raznih razloga zainteresirani za to da se na spornom natječaju oslobodi prostor za ponovni izbor Ivana Turudića za predsjednika zagrebačkog Županijskog suda.

MEĐUTIM, JASNA SMILJANIĆ je, po mnogima neočekivano, preotvorila glavnu raspravu na suđenju u aferi Planinska i već je taj potez otvorio brojne sumnje u njezinu nepristranost u tom slučaju. Neki izvori za Nacional su nedugo potom rekli da je odgodi izricanja nepravomoćne presude bivšem premijeru Ivi Sanaderu u aferi Planinska prethodila prava drama. To su za Nacional otkrila dva neovisna pravosudna izvora, jedan blizak zagrebačkom Županijskom sudu, a drugi blizak Uskoku. Oba izvora tvrde da su sutkinju Jasnu Smiljanić, predsjednicu tročlanog Sudačkog vijeća u tom slučaju, preglasali Zdravko Majerović i Tatjana Ivošević Turk, njene kolege iz Sudačkog vijeća.

Izvor blizak zagrebačkom Županijskom sudu tvrdi da je Jasna Smiljanić dan prije izricanja presude predložila da se Sanadera u tom slučaju nepravomoćno oslobodi. Tvrdi se da su se tome žestoko usprotivili njene kolege iz Sudačkog vijeća, navodeći da postoje čvrsti dokazi i razlozi da se Sanadera u tom slučaju osudi i to na visoku zatvorsku kaznu. Iste tvrdnje za Nacional je iznio i izvor iz Uskoka koji smatra da je Jasna Smiljanić zato iskoristila jedinu mogućnost koja joj je preostala, a to je preotvaranje rasprave. “Jedino što je mogla napraviti jest hiniti da joj nešto nije jasno. To se u kaznenom pravu jako rijetko radi. Sumnjam da je to iskoristila kao izgovor, sasvim sigurno svjesna da će se postupak zbog odlaska u mirovinu jednog člana Sudačkog vijeća otegnuti u nedogled.

Frustrira što se to radi na način koji je sumnjiv do neba, ali u zoni propisanog ponašanja unutar zakonskih mogućnosti. Zašto je zbunjena i zašto joj u ovom posve čistom slučaju neke stvari nisu jasne, to ona nažalost ne mora nikome objašnjavati. Ovo teško izgovaram, ali zbog brojnih sličnih odluka moglo bi se mirne duše staviti pod mjere i prisluškivati brojne hrvatske sudove na raznim razinama, predvođene zagrebačkim Županijskim sudom”, izjavio je za Nacional izvor blizak Uskoku.

Pravosudni izvori bliski Jasni Smiljanić sve te navode demantiraju.

Sanader je u svojoj obrani u tom slučaju više puta upozoravao na to da je tu odluku zapravo potpisala Jadranka Kosor te da on tehnički s time nema nikakve veze. Međutim, čini se da je odluka o kupnji zgrade u Planinskoj ulici ipak imala i neke dodatne specifičnosti.

  • PRAVOSUDNI IZVORI tvrde da je Jasna Smiljanić do konca srpnja htjela donijeti osuđujuću presudu Sanaderu, ali je Uskok zatražio njeno izuzeće zbog spornih susreta s Goranom Suićem

“U slučaju Planinska vlada evidentno nije poštivala proceduru, a točka o kupnji zgrade uvrštena je na dnevni red ‘preko reda’, preko užeg kabineta vlade. Odluku o tome mogao je donijeti samo tadašnji premijer Sanader, a na sudu je puštena snimka sa sjednice vlade na kojoj potpredsjednica vlade Jadranka Kosor kaže: ‘To je ono što je maloprije premijer objasnio.’ Snimka se odnosi na zatvoreni dio sjednice vlade koji je vodila Jadranka Kosor, dok je otvoreni dio sjednice vlade, neposredno prije toga, vodio Sanader. Samo je on to mogao uvrstiti kao dopunsku točku na sjednicu i to snimka jasno potkrepljuje”, objasnio je Nacionalov izvor dobro upućen u slučaj Planinska. Drugi izvor upućen u taj sudski spor naveo je konkretne razloge što je prekršena procedura.

“SVAKA TOČKA SE PRIJE UVRŠTAVANJA na dnevni red sjednice vlade, najprije šalje tijelima državne uprave na mišljenje, a onda i na vladine koordinacije. U ovom slučaju nadležna bi bila Koordinacija za gospodarstvo. Isto tako, odluke moraju proći i kroz vladin Ured za zakonodavstvo. U ovom slučaju ništa od toga nije se poštivalo, već je odluka stavljena na dnevni red odlukom užeg kabineta, ali o tome je mogao odlučiti jedino Sanader”, tvrdi dobro upućeni Nacionalov izvor. Sud također nije ispitao kako to da je prijedlog na vladu došao iz Ministarstva financija, a ne iz Ministarstva poljoprivrede. Prema tvrdnjama Nacionalovih izvora, Ministarstvo poljoprivrede poslalo je taj predmet najprije Ministarstvu financija koje je također trebalo utvrditi postoje li nepravilnosti. No izgleda da sud, a i istražna tijela, nije ispitivao eventualnu odgovornost tadašnjeg ministra financija Ivana Šukera, a jedini koji je dosad snosio krivnju u tom postupku je bivši ministar poljoprivrede i regionalnog razvoja Petar Čobanković, koji je bio osuđen na rad za opće dobro. I on i Fiolić priznali su kazneno djelo pa upućeni izvori iz pravosudnih krugova tvrde da je taj slučaj toliko čist da je cijeli postupak mogao biti dovršen u roku tri mjeseca.

Sada se taj slučaj zbog raznih okolnosti dodatno zakomplicirao, a jedino što je izvjesno jest da će oko njega nastaviti rasti razni pritisci.

Komentiraj

FOTO:Pixsell
PODIJELI
Berislav Jelinić je istraživački novinar sa više od dvadeset godina radnog iskustva u vodećim hrvatskim tiskanim i elektroničkim medijima. Diplomirani je kriminalist sa apsolviranim studijem novinarstva, te stečenim zvanjem EMBA nakon završene Cotrugli Business School. Radio je kao novinar i urednik u tjednicima Globus, Studio, Arena, Aktual, dnevnim novinama Jutarnji list, na OTV-u, te autorski surađivao na projektima emitiranim na HTV-u i TV Mreži, ali najveći dio profesionalnog angažmana aktivan je u Nacionalu. Početkom 2014. izdao je knjigu pod naslovom Zašto je ubijen Ivo Pukanić. Godinama je aktivan u nevladinom sektoru vezanom uz razvoj transparentnosti pravosuđa. Tijekom posljednjih pet godina aktivan je član Rotary kluba Zagreb Medvedgrad, gdje je odradio i jednogodišnji predsjednički mandat.