Anita Kontrec hrvatska je umjetnica s njemačkom adresom. Ove godine obilježava 30 godina od prve samostalne izložbe retrospektivnom izložbom “Kružni tok“ u Galeriji Prsten, u Domu hrvatskih likovnih umjetnika u Zagrebu, a kustosica izložbe je povjesničarka umjetnosti Iva Körbler. U četvrtak, 8. rujna, izložbu će otvoriti njemački veleposlanik Thomas Eberhard Schultze.

U četiri segmenta izložbenog prostora Galerije veličine 700 kvadratnih metara koji zajedno čine povezanu umjetničku cjelinu, Anita Kontrec će prikazati svoje konceptualne radove s tekstom nadahnute različitim književnim tradicijama, skulpture u šamotnoj glini i bronzi, slike-objekte u kojima spaja skulpturu i slikarstvo te ambijentalne instalacije. U toj instalaciji “Izgubljeni dom“ upečatljivo dočarava ratnu traumu izbjeglica koji su ostali bez svog doma, a često i bez identiteta. “To je nažalost sudbina velikog broja ljudi. To je ogroman globalni problem. U atmosferi razrušenog doma ne peku se štrudle, nego gore kuće. U seriji crteža prikazujem razgovor duša koje su u šoku napustile svoje domove, kuće, tijela. Tekstovi na crtežima ispisani su na njemačkom, ali ću ih na zidu ispisati i na hrvatskom. Dio ove instalacije je i bodljikava žica jer se cijela Europa pretvara u malo veće dvorište okruženo bodljikavom žicom“, kaže Anita Kontrec kojoj je i samoj uoči njena odlaska u Njemačku bio spaljen dom u Zagrebu. Tema instalacije nije slučajna. Dio je njezine osobne drame.

Temom izbjeglica i razaranja kulturne baštine bavila se i na svojoj izložbi “Zemlja-Rat-Pepeo“ u Gradskoj vijećnici Kölna 1992., neposredno nakon međunarodnog priznavanja Hrvatske. Tada je u Njemačku stigao i prvi val izbjeglica iz zemalja bivše Jugoslavije. Tom je izložbom željela skrenuti pozornost na rat u Hrvatskoj. “To je tada bio ogroman šok. Napravila sam instalaciju u kojoj je bio uključen i videoprikaz razaranja naše kulturne baštine. Izbjeglice sam na izložbi prikazala kao kolonu od četrnaest tamnih spodoba –muškaraca, žena i djece u nadnaravnoj veličini, ljudi koji su se pretvorili u sjene i koji hodaju među nama. Izgubili su svoje domove i ne znaju gdje pripadaju. Namjera mi je bila umjetnošću progovoriti o tom problemu, a ne jezikom politike – na njega smo svi oguglali“, kaže Anita Kontrec koja je u Njemačkoj za vrijeme Domovinskog rata bila jedna od osnivačica njemačkog radijskog programa za izbjeglice. Sve ovo što se sada događa s izbjeglicama iz Sirije i drugih ratom zahvaćenih zemalja, već se, kaže, dogodilo početkom 90-ih godina, kada je harao rat u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini, samo ne u tolikom obimu. “Više se ne radi o rijeci ljudi, nego o moru ljudi. Njemačka je totalno potresena ovom situacijom i to je vodi u opasnu polarizaciju. Zagovara politiku otvorenih vrata, ali i građani imaju svoje granice, strahove i predrasude. Mislim da je odgovor na tu vrlo složenu situaciju podsjećanje na elementarnu humanost, a moj je odgovor – umjetnost koja se bavi tim vrijednostima “, kaže Anita Kontrec.

Kontrapunkt instalaciji “Izgubljeni dom“ je instalacija “Kuća života“ i njome progovora o onome čemu većina ljudi teži – mirnim domom. Poplun postavljen na tlo predstavlja prirodnu ljudsku želju za udobnošću, a šećer koji ga obrubljuje simbolizira težnju za obilnošću. Dominiraju bijela i zlatna boja kao boje čistoće i obilja, blagoslova. Dom je, kaže, ljudsko pravo i potreba.

Sredinom 80-ih fokus joj je bio na skulpturi. Radila je u tvornici šamotne opeke “Zagorka“ u Bedekovčini i prije odlaska u Njemačku izradila seriju skulptura koju i sada izlaže u segmentu izložbe “Recall Byblos“ te poziva na sjećanje na feničku civilizaciju i drevni grad Byblos, po kojem je Biblija dobila ime. Nakon 15-godišnjeg bavljenja skulpturom, počela se baviti temom djelovanja boje u prostoru. U njenim slikama – objektima vidi se spoj slikarstva i kiparstva. “Uz element boje dodajem i svojstva koja određuju skulpturu, a to su tekstura i volumen. Zanima me i fenomen svjetosti koja reagira na boje koje koristim“, kaže Anita Kontrec. Nakon segmenta sa slikama-objektima “Kružni tok“ dalje vodi u dva prostora Galerije gdje prikazuje, pak, dva videa kojima je poveznica ples, pokret. “Godine 1998. bila sam u Jeruzalemu i posjetila sam crkvu u kojoj je Isusov grob. Ljudi su stajali u redu i čekali da uđu u grob i da se poklone. Primijetila sam da su ljudi fiksirani na mrak. Međutim, pored njih bila je i kupola kroz koju su prodirali snopovi svjetlosti. To me fasciniralo pa sam napravila plesni performans. Ideja je bila pokazati da je svjetlo svuda oko nas, a da je ‘mrak’ samo moment transformacije i povratak u svjetlost“, istaknula je umjetnica.

Posljednji dio izložbe posvećen je japanskoj književnici Sei Shonagon koja je napisala kultnu knjigu “Zapisci pod uzglavljem“. Ta je knjiga prevedena na brojne jezike svijeta i smatra se jednim od najvećih djela svjetske književnosti. Anita Kontrec prevela ju je s engleskog 1987. U tom segmentu izložbe rad Anite Kontrec sastoji se od instalacije “Kaligrafski krajolici ” preko kojih se projicira plesni performans koji izvode dvije plesačice. “Izlagala sam u čuvenom umjetničkom centru Spinnerei. To je bivša tvornica prediva u kojoj se danas nalazi mnogo galerija i umjetničkih ateljea. Na raspolaganju sam imala prostor od oko 500 kvadrata. Instalaciju se sastojala od dugačkih velova na koje sam ispisivala citate iz knjige na engleskom i hrvatskom jeziku te kaligrafskih crteža“, prisjetila se Anita Kontrec.

U dokumentarnom dijelu izložbe izlaže umjetničke radove i privatnu dokumentaciju te uz brojne pozivnice i kataloge izložaba u Hrvatskoj, Njemačkoj, Austriji i Švicarskoj, izlaže i radove stare više od 40 godina te zapise i rukopise, njene “tekice“. Posebno su zanimljive fotokopirane fotografije njena portreta obojene različitim bojama u tehnici koju je Andy Warhol kasnije učinio popularnom.

Retrospektivna izložba Anite Kontrec bit će popraćena opsežnom istoimenom monografijom.

Komentiraj

FOTO:Nacional
PODIJELI
Komunikologinja s višegodišnjim iskustvom u medijima - tisak, web i televizija. Ambiciozna, radoznala, komunikativa. Zaljubljena u život i u ljudske priče. Društveno angažirane,istraživačke teme posebno su mi područje interesa.