Predsjednik Hrvatskog Sabora Željko Reiner izjavio je u petak kako Odbor za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost može funkcionirati unatoč tomu što mu nije izabran predsjednik, no u SDP-u ne dijele njegovo mišljenje i poručuju kako je teško očekivati da bi netko drugi iz njihovih redova pristao voditi sjednice, kako nalaže Zakon o sigurnosno-obavještajnom sustavu, dok vladajući odbijaju imenovati njihova kandidata Ranka Ostojića.

Grbin: Odbor za unutarnju politiku je specifičan  

Iako saborska radna tijela saziva njihov predsjednik, koji u pravilu predsjeda sjednicama, saborski poslovnik je predvidio mogućnost da odbor sazove i predsjednik Sabora i odredi koji će član predsjedati tako sazvanom sjednicom. Odnosi se to na situacije kada je predsjednik odbora spriječen ili kad ne želi sazvati sjednicu iako je po poslovniku dužan to učiniti.

Peđa Grbin (SDP) smatra kako se te odredbe mogu primijeniti i u situaciji kada predsjednik odbora nije imenovan, kao što se nedavno dogodilo s Odborom za rad, koji je početkom tjedna trebao raspraviti prijedlog zakona o uskrati prava na uvećanje plaće po osnovi godina radnog staža, naknadno povučen iz procedure.
Grbin ne dijeli mišljenje dijela oporbenih zastupnika da se odbori konstituiraju tek izborom predsjednika i smatra da je radno tijelo konstituirano čim Sabor imenuje njegove članove.
Upozorava, međutim, da je Odbor za unutarnju politiku specifičan jer je Zakonom o sigurnosno-obavještajnom sustavu izrijekom propisano da tim odborom predsjeda zastupnik iz najveće oporbene stranke.

Reiner: Zaključak o imenovanju predsjednika Odbora u roku 30 dana

U skladu s tim, SDP je predložio da na čelo Odbora dođe donedavni ministar unutarnjih poslova Ranko Ostojić, no taj prijedlog nije naišao na podršku u Odboru za izbor i imenovanja. Oporbeni klubovi ustrajali su da se na tu dužnost imenuje upravo Ostojića pa su u saborsku proceduru uputili vlastiti prijedlog zaključka, no Reiner ga u petak nije želio uvrstiti u dnevni red, a oporbi je poručio da će to učiniti u poslovničkom roku od 30 dana.

Zaključujući ovotjedno zasjedanje, poručio je, pak, kako Odbor može funkcionirati iako mu nije izabran predsjednik.

Grbin, međutim, ne vjeruje u tu mogućnost. “Predsjednik Sabora teoretski bi mogao sazvati Odbor za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost i bez njegova predsjednika, no u Zakonu o sigurnosno-obavještajnom sustavu u članku 105., stavku 4. izrijekom stoji da tim odborom predsjedava zastupnik iz redova najzastupljenije oporbene stranke, a to je SDP. Teško mi je vjerovati da bi netko od članova Odbora iz SDP-a pristao na to u ovakvoj situaciji”, kazao je Hini Grbin, koji tumači da u ovom slučaju Zakon o sigurnosno-obavještajnom sustavu ima primat nad saborskim poslovnikom.

HDZ-ov Davorin Mlakar poziva se, pak, na Poslovnik Hrvatskog sabora, koji kaže da predsjednika odbora u slučaju spriječenosti zamjenjuje potpredsjednik.

Uvjeren je, međutim, da sjednice ne treba sazivati dok se ne imenuje predsjednik. “Zakon kaže da predsjednika daje najveća oporbena stranka i mi nećemo inzistirati na ranijem sazivanju, upravo zato da postignemo dogovor”, kaže Mlakar.
Napominje i kako u saborskoj proceduri u ovom trenutku nema točaka o kojima bi se trebao očitovati Odbor za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost, a na primjedbu da bi se uskoro mogao pojaviti prijedlog imenovanja novog ravnatelja SOA-e, o kojem taj odbor daje prethodno mišljenje, odgovorio je kako bi se u tom slučaju Odbor morao formirati.