Predsjednik Vlade Tihomir Orešković istaknuo je u četvrtak da je cilj Nacionalnog programa reformi, kroz 61 reformsku mjeru u četiri ključna područja slomiti javni dug već ove godine i ubrzati gospodarski rast.

Na konferenciji za novinare nakon sjednice Vlade na kojoj je prihvaćen taj dokument, Orešković je u prezentaciji koju je započeo rečenicom “Imamo problem!”, naveo kako su ključna područja u kojima su predviđene reformske mjere javni dug, poslovna klima, uprava i pravosuđe te obrazovanje.

Reforme, istaknuo je Orešković, za cilj imaju stopu rasta BDP-a s lanjskih 1,6 posto povećati na 2,3 posto u 2018., uz istodobno smanjenje javnog duga s gotovo 87 posto na manje od 83 posto te pad stope nezaposlenosti s više od 16 na 13 posto.

Jedna od prvih mjera, za koju je Orešković kazao da realizaciju želi što prije, već u sljedećih mjesec dana, je smanjenje javnog duga za 100 do 200 milijuna eura, i to kroz privatizaciju javnih tvrtki u kojoj bi sudjelovali mirovinski fondovi. Kazao je da su fondovi, koji već imaju udjele u nekim državnim tvrtkama, iskazali interes za povećanje svojih udjela, ali nije želio otkriti u kojim državnim tvrtkama će udjeli prvi na prodaju.

Kada se to riješi, najavio je, s ministrom financija Zdravkom Marićem krenut će na road show na kojem će, prvo u Londonu, a bude li trebalo i SAD-u, investitorima predstaviti plan reformi, ali i, kako je kazao, pokazati da se ostvaruju rezultati.

Upitan ima li za taj plan dovoljnu potporu u Saboru, odnosno zamoljen za komentar stanja političke stabilnosti, Orešković je odgovorio da su to “svakakvi spinovi i baloni, a da Vlada ne funkcionira danas ne bi imala reformski paket”.

Na smanjenje javnog duga, i to u ovoj godini na 85,9 posto BDP-a, a do 2019. na 80 posto BDP-a, trebale bi utjecati i reforme socijalnih davanja, kroz uvođenje imovinskog cenzusa, kao i mirovinskog sustava.

Učinci mirovinske reforme tek 2030.

No, pravi učinci mirovinske reforme, prema riječima ministrice rada i mirovinskog sustava Nade Šikić, očekuju se tek 2030. godine i to od 2,4 milijarde kuna, jer se promjene u penalizaciji prijevremenog umirovljenja planiraju tek 2025., a produljenje roka za odlazak u mirovinu 2028.

Do tada, posebno 2017. i 2018., kazala je Šikić, očekuje se suprotno – da će biti povećan trošak mirovinskog ustava, jer će doći do odljeva u mirovinu zbog straha građana od reforme.

Šikić je posebice naglasila kako nije istina da će svi morati u mirovinu sa 67 godina. Svi koji su ranije ušli na tržište rada, odnosno završili strukovno obrazovanje, srednju ili osnovnu školu, sa 61 godinom starosti odnosno 41 godinom radnog staža, mogu u redovnu mirovinu. Svi ostali, kazala je, mogu ostati i nakon 67.

Kazala je i da ne vidi zašto su najave mirovinske reforme izazvale strah u javnosti te istaknula da je nju više strah da će EK reći “da smo bili izrazito blagi”, jer je npr. penalizacija ranijeg umirovljenja u ostalim europskim zemljama daleko veća, a mi smo odabrali najnižu. Osim toga, dodala je, zemlje u našem okruženju izdvajaju daleko veći dio u mirovinski sustav pa imamo mogućnost izdvajati više ili ostati duže na tržištu rada.

Reforma zdravstvenog sustava, pak, za cilj ima do kraja 2018. eliminirati dugove zdravstvenog sektora, koji gotovo svake godine iznose oko 2,5 milijarde kuna.

Manji neporezni nameti u roku tri mjeseca

Kako bi poboljšala poslovnu klimu Vlada planira sređivanje stanja u zemljišnim knjigama, reformu sustava javne nabave, značajnije ulaganje u istraživanje i razvoj, a Orešković je posebno izdvojio smanjivanje neporeznih nameta za 300-tinjak kuna u roku od tri mjeseca.

Na području uprave i pravosuđa Nacionalni program reformi predviđa reformu javne uprave i pravosuđa, informatizaciju te racionalizaciju broja agencija.

Govoreći o reformi javne uprave, premije je kazao kako će biti izrađena analiza sustava lokalne uprave i samouprave, koja bi primjerice trebala pokazati koji bi bio optimalan broj općina u Hrvatskoj.

Reforme na području obrazovanja, pak, obuhvaćaju kurikularnu reformu te jačanje sustava cjeloživotnog i strukovnog obrazovanja.

Odgovarajući na pitanja vezana uz moguće promjene u poreznom sustavu, Orešković je potvrdio da ih ove godine neće biti, a prije nego se dogode da će se provesti detaljna analiza, a kako bi, “kada se uvede, nova porezna politika bila stabilna, a ne da se mijenja za šest mjeseci”.

Novinare je zanimalo i očekuju li u Vladi da bi u njezinom mandatu Hrvatska mogla uvesti euro, na što je ministar financija Zdravko Marić odgovorio da je Hrvatska samim ulaskom u EU preuzela obvezu uvođenja eura, a jedini kriterij koji za to sada nije ispunjen je javni dug.

No, istaknuo je, planirana putanja kretanja javnog duga, ako se ostvari, mogla bi ubrzati i taj proces, odnosno Hrvatska bi 2020. mogla ući u tzv. sustav tečajnog mehanizma, koji prethodi uvođenju eura.

“Forming-storming-normning-performing”

Na kraju prezentacije Nacionalnog programa reformi Orešković je prikazao graf kojim je želio medijima koji ga, kako je rekao, stalno pitaju o odnosima u timu kojem je na čelu, pokazati na koji način radi.

Funkcioniranje svoga tima opisao je riječima “forming, storming, norming i performing”.

Svaki tim prolazi kroz te faze, prvo se formira, onda je faza “oluje”, odnosno zdrave rasprave i onda se kroz te oluje slažu norme, a slijedi provedba, objašnjava Orešković.

To je normalna faza za svaki tim, a bitan je rezultat, naglašava, te hvali cijeli tim da je naporno radio kako bi se pripremio Nacionalni program reformi.

Te su reforme, dodaje, dokument vlade. “Našli smo se svi, potpredsjednik Vlade Tomislav Karamarko i potpredsjednik Vlade Božo Petrov. Imali smo zdrave oluje, diskusije na temu reformi i zato sam uvjeren da su ove reforme koje smo, zajedno svi ministri, predložili, kvalitetan dokument”, naglasio je.

A rasprava je zdrava, ponavlja, te priznaje da se kod nekih stvari možda činilo “da je oluja malo veća nego što jest”. “Ali ja na kraju gledam rezultate”, kazao je te naveo i da će članovi Vlade imati svojevrsni teambuilding i bolje se upoznati.

Komentiraj

FOTO:Patrik Macek/PIXSELL
PODIJELI
Djelatnost je Hine prikup­lja­nje i razaši­lja­nje što potpunijih či­njeničnih i objektivnih novinsko-agencijskih informacija o zbi­va­njima u Republici Hrvatskoj i svijetu za potrebe medija i drugih sudionika društvenoga, političkoga, kulturnog i gospodarskog života.