Krajem svibnja dug opće države, koji obuhvaća dug središnje države, fondova socijalne sigurnosti i lokalne države, iznosio je 285,3 milijardi kuna, što čini 86,5 posto procijenjenog bruto domaćeg proizvoda (BDP) za 2015., navodi se u analizi Raiffeisenbank Austria (RBA).

“Premda je drugi mjesec zaredom zabilježen nominalni pad ukupnog javnog duga na mjesečnoj razini – za 530 milijuna kuna ili 0,2 posto – na godišnjoj razini je javni dug značajno porastao, za gotovo 14 milijardi kuna ili 5,2 posto”, stoji u analizi RBA, objavljenoj u četvrtak.

Na kraju svibnja dug središnje države iznosio je 280,5 milijardi kuna i najviše je pridonio mjesečnom smanjenju ukupnog javnog duga.

U odnosu na travanj smanjio se za 518 milijuna kuna ili 0,2 posto, dok je na godišnjoj razini zabilježio porast za više od 14 milijardi kuna ili 5,3 posto, navode analitičari RBA u osvrtu na nedavno objavljene podatke Hrvatske narodna banke (HNB).

Dug lokalnih jedinica iznosio je krajem svibnja 4,96 milijardi kuna, što je 0,1 posto manje nego mjesec dana prije i 0,5 posto manje nego prije godinu dana.

 

  • Od ukupnog javnog duga krajem svibnja, oko 167 milijardi kuna ili 58,5 posto odnosilo se na unutarnji javni dug, dok se ostatak od 118 milijardi ili 41,5 posto odnosio na inozemni dug.

 

“Obje komponente javnog duga u promatranom mjesecu zabilježile su pad na mjesečnoj razini te razmjerno snažan rast na godišnjoj razini”, navode analitičari RBA.
Tako je unutarnji javni dug krajem svibnja niži za 458 milijuna kuna ili 0,3 posto u odnosu na travanj, dok je u usporedbi s lanjskim svibnjom veći za 7,6 milijardi kuna ili 4,7 posto.

Inozemna komponenta javnog duga zabilježila je, pak, neznatno mjesečno smanjenje za 66 milijuna kuna ili 0,1 posto, dok je na godišnjoj razini porasla za 6,5 milijardi kuna ili 5,8 posto.

“Obzirom na valutnu strukturu javnog duga – pretežito denominiranog u eurima – jačanje kune u odnosu na euro na godišnjoj razini za 1 posto utjecalo je na niži iskaz javnog duga u kunama”, navodi se u analizi RBA.

S obzirom na srpanjsko izdanje kunske obveznice na domaćem tržištu, analitičari RBA u idućem razdoblju očekuju rast udjela javnog duga u odnosu na BDP.
“Prema našim očekivanjima, do kraja ove godine dosegnut će razinu od 90 posto BDP-a. Negativni rizici na visinu javnog duga i dalje ostaju slaba fiskalna konsolidacija uz odgađanje strukturnih reformi, ali i potencijalno veći proračunski deficit u izbornoj godini”, zaključuju analitičari RBA.

Na kraju prvog tromjesečja javni dug iznosio je 288,5 milijardi kuna, što je 87,7 posto BDP-a.

Komentiraj

FOTO:Goran Jakus/PIXSELL
PODIJELI
Djelatnost je Hine prikup­lja­nje i razaši­lja­nje što potpunijih či­njeničnih i objektivnih novinsko-agencijskih informacija o zbi­va­njima u Republici Hrvatskoj i svijetu za potrebe medija i drugih sudionika društvenoga, političkoga, kulturnog i gospodarskog života.