Ove godine održavaju se početkom veljače 12. Virovitički kazališni susreti (VIRKAS) koji su, prema riječima ravnatelja virovitičkog kazališta Mirana Hajoša, spontano započeli uz 60. obljetnicu gradskog kazališta, kad su na susretima u Virovitici željeli ugostiti razna kazališta i glumce prijatelje virovitičkog kazališta.

“Odaziv publike bio je fantastičan i ti su se susreti pokazali jako dobrima, pa nismo imali srca to prekinuti. Jednako tako, nismo mislili da će se VIRKAS održati sve ove godine. Naime, veljača nam je značajna jer je 3. veljače Dan kazališta Virovitica. Susreti su se razvijali u koncepciji, u početku su trajali dva tjedna za redom, desetak dana, a sada smo večernje predstave rasporedili u četiri ciklusa kroz četiri vikenda. Preko tjedna igramo predstave za djecu, za škole, tako da osim glavnih dvanaest predstava vikendima ukupno imamo i četrnaest izvedbi triju dječjih kazališta. Postoji i VIRKAS plus program koji sadržava koncerte i neke posebne predstave, a ove godine odlučili smo ugostiti baletnu komediju naših kolega iz Hrvatskog kazališta iz Pečuha, iznimno zanimljivu i mnogo nagrađivanu predstavu ‘Dobar, loš i krakati’, na glazbu Ennia Morriconea iz njegovih špageti-vesterna”, pojasnio je Hajoš.

Ravnatelj ističe kako su koncept VIRKAS-a proširili i na vikende ponajviše radi publike. “Virovitica nije veliki grad i naravno da nam uvijek dolazi ista klijentela, pa je naporno i za publiku da festival traje desetak ili dvanaest dana u komadu. Mnogo ljudi kupuje komplete karata za predstave, pa smo i tu izašli ususret što se tiče cijena. Još jedna specifičnost VIRKAS-a je ta da nemamo selektora, nego je to smotra kazališta u kojoj pokušavamo za svakoga pronaći ponešto. U dječjim predstavama gostuje Gradsko kazalište lutaka Rijeka s ‘Doktorom Doolitleom’, Kazalište lutaka Zadar s predstavom ‘Koliko je duga ova priča’, pa kazališna družina Pinklec iz Čakovca s ‘Bremenskim sviračima’. To je dobar izbor za djecu, s tim da ova zadarska lutkarska predstava ide na gostovanje po cijeloj županiji, što smo uveli prije nekoliko godina jer je osnivač našeg kazališta uz grad i Virovitičko-podravska županija, pa imamo obvezu prema publici i izvan Virovitice”, tumači Hajoš.

Stoga će ove godine igrati predstave u sklopu VIRKAS-a od Orahovice i Čađavice, Čačinaca, Nove Bukovice, preko Suhopolja, Slatine, Sopja do Gradine, Špišić Bukovice i Pitomače, odnosno u mjestima gdje postoji minimum uvjeta za igranje predstave kazališta Virovitica s njihovom ili nekom gostujućom predstavom. “Doći ćemo do brojke od četrdesetak izvedbi i u tim mjestima, a ako uzmemo u obzir da po predstavi dođe oko 250 gledatelja, dolazimo do brojke od deset tisuća gledatelja u vrijeme VIRKAS-a, što je za jednu malu sredinu kao što je naša iznimno puno. Među našim gostima bit će i zagrebački Teatar Exit, HNK iz Zadra, HNK iz Šibenika, Pozorište timočke krajine Zoran Radmilović iz Zaječara, Kazalište iz Tuzle, Slovensko ljudsko gledališče iz Celja, Hrvatsko kazalište iz Pečuha, Prešernovo gledališče iz Kranja, Festival Ex ponto i Kulturni dom B51 te Zorin dom iz Karlovca. Jedini kriterij je taj da predstava bude dobra, zanimljiva, atraktivna i da kazalište približimo ljudima koji inače baš ne idu u njega. Organizirat ćemo i tri rock koncerta kao after-partyje. Poznati jazz sastav Black Coffee iz Zadra u glazbenoj školi će održati radionicu jazza s učenicima, a navečer koncert u cafe baru Boom. U njemu se održavaju svi koncerti, pa će tamo nastupiti i gitaristički duo Apfelstrudel koji čine djelatnici televizije iz Bjelovara, a imamo i kazališni bend Chische Lische Satiričkog kazališta Kerempuh iz Zagreba koji predvodi Mario Mirković. Sva tri benda imaju poveznicu s kazalištem pa je tako vođa benda Black Coffee osnivač i vođa grupe HNK Zadar, Renato Švorinić”, istaknuo je ravnatelj kazališta Hajoš.

Ovogodišnja glavna premijera na VIRKAS-u 12. veljače u produkciji virovitičkog kazališta bit će slavan avangardni komad “Kralj Ubu” iz 1896. francuskog pisca Alfreda Jarryja i slovenskog redatelja Sama M. Streleca. To je predstava u kojoj se spajaju elementi dadaizma, futurizma i nadrealizma i koji je na europskim pozornicama oduvijek slovio kao antagonistički model avangarde, u kojemu se postiže “misaoni, duševno-nervni i tjelesni napad na gledatelje” (Hans Thies Lehmann). “VIRKAS otvaramo našom premijerom, komadom koji je nekada bio avangarda, a danas je dramski klasik poput Ionesca i Becketta, no izdržao je sud vremena. Imamo odličan prijevod Vladimira Gerića, a Strelec već treći put režira u Virovitici, nakon ‘Woyzecka’ i ‘Mačke na vrućem limenom krovu’ koje je publika odlično prihvatila. Mislim da ćemo s ‘Kraljem Ubuom’ opravdati izbor djela i redatelja”, objasnio je Hajoš. Važna dimenzija susreta je i proširivanje međunarodne mreže kazališta i festivala NETA (Nova evropska teatarska akcija) čije je tajništvo u Ljubljani, a prezentacija će se održati 4. ožujka u Zagrebu, u Kazališnom epicentru u Preradovićevoj ulici, a nekoliko dana kasnije i u kazalištu Virovitica. VIRKAS je prepoznat kao brend koji se u veljači održava u Virovitici i tijekom tog mjeseca daje posebno umjetničko ozračje Virovitičko-podravskoj županiji. “Radili smo koprodukcije sa zeničkim, tuzlanskim, kragujevačkim kazalištem, gostovali smo na Danima Zorana Radmilovića u Zaječaru i osvajali nagrade, a i oni kod nas, što pokazuje da nema animoziteta u regiji. Dobra predstava je jedini uvjet da se ona voli i igra”, smatra Hajoš, jedan od hrvatskih ravnatelja s najduljim stažem.

Hajoš kaže da još ne želi komentirati suradnju s novim hrvatskim ministrom kulture Zlatkom Hasanbegovićem i smatra da treba sačekati s ocjenama. “Nalazimo se u jednom čudnom razdoblju, no ne bih još ulazio u dublje analize. Na jedan način kazalište ovisi ‘o velikima’ jer grad i županija ne mogu financijski potpuno pratiti naš rad, kazalište je užasno skup pogon. Mi smo bez obzira na uspješne predstave i programe veliki teret našim osnivačima, pa bi bilo teško bez potpore Ministarstva kulture koje u dvadeset i tri godine moga mandata nije izostalo u financiranju, bez obzira na to tko je bio ministar. Ako se i dogodio manji propust u financiranju, to su bile posljedice grešaka u preraspodjeli koje smo najčešće uspijevali otkloniti razgovorom. Zadržat ću takav stav dok ne vidimo kakvi su potezi nove vlade i ministra kulture sa svojim suradnicima. U šali kažem da smo možda u onakvoj poziciji u kakvoj su nacionalne manjine u Saboru: na početku moraš biti uz vlast, a poslije ćemo vidjeti”, zaključio je Hajoš.

Komentiraj


FOTO:Saša Zinaja
PODIJELI
Iva Körbler (Zagreb, 1973), povjesničarka umjetnosti, nezavisna kustosica i urednica Diplomirala povijest umjetnosti i komparativnu književnost na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Osnovnu i srednju muzičku školu „Elly Bašić“ pohađala i završila u Zagrebu. Od 1995. objavljuje tekstove, kritike, intervjue i eseje o modernoj i suvremenoj umjetnosti i arhitekturi u stručnim časopisima i novinama. Od 2001.-2009. urednica za likovnu umjetnost i arhitekturu u časopisu „Vijenac“. Bila je pomoćna suradnica za likovnu umjetnost, arhitekturu i glazbu na „Hrvatskom enciklopedijskom rječniku“ (Novi liber, 2002). Suradnica je Nacionala od 2003.-2007. te od prosinca 2014.