I MANDATAR TIHOMIR OREŠKOVIĆ i predsjednik HDZ-a Tomislav Karamarko kao svoje ključne buduće projekte naveli su izgradnju nizinske pruge od Rijeke do Mađarske i LNG terminal, a riječ je o projektima čiju je realizaciju započela vlada Zorana Milanovića

Iako o tomu u hrvatskom javnom prostoru nema ijedne riječi, čini se da su hrvatski političari, makar to bilo i prešutno, postigli konsenzus o ključnim razvojnim projektima koji bi trebali pomoći Hrvatskoj u gospodarskom oporavku.

Tri temeljna projekta nove vlade u formiranju, koja su proteklih dana najavljena kao njeni prioriteti, zapravo pokazuju da bi buduća vlada tek trebala nastaviti rad na već započetim projektima.

Nizinska pruga od Rijeke preko Zagreba do Mađarske, uz dovršetak izgradnje LNG terminala na Krku, predstavljena je kao ključni projekt nove vlade koji su najavili i mandatar Tihomir Orešković i prvi čovjek HDZ-a i budući zamjenik premijera Tomislav Karamarko. Treći ključni projekt koji su izdvojili i Orešković i Karamarko je projekt navodnjavanja Slavonije. Sva tri projekta je još u ranoj fazi prije početka predizborne kampanje najavljivao HDZ kao ključne poteze svoje nove vlade u slučaju da pobijedi na izborima.

UJEDNO JE I RIJEČ O VELIKIM državnim projektima koje je u svom portfelju imala i prošla HDZ-ova vlada na čelu s bivšom premijerkom Jadrankom Kosor, ali njihova realizacija nije započela ili je bila u ranoj fazi. SDP-ova koalicijska vlada na čelu s premijerom Zoranom Milanovićem, najdalje je došla u realizaciji projekta nizinske pruge, ali taj projekt nije realiziran prema prvotnom planu.

Tako će nova vlada imati priliku tek pokazati je li u nastavku realizacije tih projekata sposobnija od svojih prethodnika. Prva dionica od Dugog Sela do Križevaca trebala je do kraja 2015. već biti gotova, ali će gradnja početi tek sada. Nakon što je prvi natječaj bio poništen, krajem listopada napokon je proveden natječaj Infrastrukture za izbor graditelja na toj prvoj dionici trase buduće nizinske pruge Rijeka-Zagreb-Botovo duge 38,2 kilometra na dionici Dugo Selo – Križevci. Posao vrijedan 1,239 milijardi kuna bez PDV-a, dobio je konzorcij hrvatskih tvrtki u kojem se nalaze samoborski DIV, Dalekovod i Zagreb-Montaža. Rekonstrukcija postojećeg i izgradnja drugog kolosijeka od Dugog Sela do Križevaca, trebala bi krenuti početkom ove godine, a završetak radova planira se u rujnu 2019. Riječ je o projektu za koji će čak 85 posto nepovratnih sredstava osigurati Europska unija. Gradnja te dionice uključuje i izgradnju šest mostova i 11 novih nadvožnjaka, jednog podvožnjaka i šest pothodnika, rekonstrukciju postojećih sedam mostova, nadogradnju stabilnih postrojenja električne vuče, modernizaciju signalno-sigurnosnih i telekomunikacijskih uređaja te izgradnju 25 kilometara servisnih cesta. Kad se, dakle, uzme u obzir da je riječ o dugoročnom i za Hrvatsku ključnom projektu koji će sada napokon krenuti u fazu realizacije, jasno je da je svim političkim garniturama bitno kakva će se percepcija u javnosti stvoriti oko toga tko će u konačnici biti zaslužan za dovršetak takvog velikog projekta.

  • SUDEĆI PREMA NAJAVLJENIM projektima nove vlade, SDP i HDZ već su postigli prešutni konsenzus o ključnim razvojnim projektima koji bi trebali pomoći u gospodarskom oporavku Hrvatske

MINISTAR PROMETA, POMORSTVA I VEZA Siniša Hajdaš-Dončić koji je na tom mjestu naslijedio HDZ-ova Božidara Kalmetu tvrdio je, primjerice, da projekti za nizinsku prugu uopće nisu bili pripremljeni te je SDP-ova vlada izgubila oko godinu i pol dana samo na dovršetak projekata i izvedbenih studija. Odluka o izgradnji dvokolosječne željezničke pruge na pravcu Rijeka – mađarska granica i formalno je donesena na sjednici Vlade održanoj 6. prosinca 2012. Kako su službeno odgovorili i iz Ministarstva pomorstva, prometa i infrastrukture, Vlada je tada donijela odluku o gradnji sljedećih dionica koje se nalaze na Mediteranskom koridoru: izgradnja drugog kolosijeka uz postojeći na dionici pruge od Rijeke do Škrljeva, izgradnja drugog kolosijeka uz postojeću prugu na dionici Škrljevo – Zlobin, izgradnja dionice dvokolosiječne pruge na dionici Zlobin – Delnice koja ima tri tunela ukupne duljine 9,6 kilometara i vijadukt duljine 972 kilometara te produljenje triju kolodvora na dijelu postojeće pruge Delnice – Skradnik.

“To su kompletni projekti u željeznici od Skradnika do mađarske granice vrijedni više od milijardu eura. Riječ je o projektima koje smo mi sada ugovorili, ali oni se projektiraju i projektirat će se od 14 do 18 mjeseci. No tada ćemo imati sve, izvedbene studije, građevinske dozvole i moći ćemo odmah raspisati natječaj te, vulgarno rečeno, početi kopati u roku 20 mjeseci”, rekao je Siniša Hajdaš-Dončić u studenom 2013. autorici ovog teksta u intervjuu za tjednik Aktual, koji se može pronaći i na službenim stranicama Vlade. On je tada naglasio da su nove pruge projektirane za cargo promet od 160 kilometara na sat i da će izgradnju tih pruga s 85 posto sredstava financirati Europska unija. Gradnja prve dionice započela je u proljeće 2014., ali dovršetak cijelog koridora bio je planiran tek za pet godina.

“Do 2020. imat ćemo dvotračnu, elektrificiranu, brzu prugu. Od tog projekta ne može nitko odustati jer je riječka pruga ušla u osnovnu europsku TEN-T mrežu i novac je već osiguran. Mi smo ugovorili projektiranje kompletne pruge. Ponavljam, projekata nije bilo”, naglasio je tada Hajdaš-Dončić.

Sličan je slučaj bio i sa Zagrebačkom zračnom lukom, koja je nominalno također bila projekt prethodne HDZ-ove vlade.

“Za Zagrebačku zračnu luku bio je potpisan ugovor o koncesiji, ali je projekt bio apsolutno nepripremljen, bez studije utjecaja na okoliš, bez građevinske dozvole, bez ičega. Dakle, mi smo u rekordno kratkom roku od oko godine dana ishodili sve dozvole. I sad će početi i otkup zemljišta, prelazak radnika i ovjera koncesijskog ugovora kao javno-privatnog partnerstva”, rekao je Hajdaš -Dončić u studenom 2013. Izgradnja tog projekta u međuvremenu je konačno započela, a upravo prije nekoliko dana mediji su objavili fotografije na kojima se već vide jasni obrisi nove zračne luke.

Još jedan važan projekt svakako je i izgradnja Pelješkog mosta. Oko tog projekta za koji se prvotno zalagao HDZ, vodili su se žestoki politički ratovi. SDP-ova Vlada prihvatila je taj projekt, ali je premijer Milanović isticao da je jedini način njegove realizacije putem europskih fondova, budući da si Hrvatska tako skup projekt, čija se vrijednost procjenjuje na 400 milijuna eura, ne bi mogla priuštiti iz vlastitog budžeta. Ujedno je prozvao bivšu HDZ-ovu vlast za zloupotrebu i manipuliranje tim za državu važnim pitanjem.

  • POLITIČKI RATOVI VODILI SU SE i oko Pelješkog mosta, a Milanović je još 2012. prozivao HDZ da s tim projektom manipuliraju javnošću već deset godina, a da ništa osim obećanja nisu ostvarili

“HRVATSKA NEMA 400 MILIJUNA EURA ‘SVOG NOVCA’ za most. To je jasno svima, kao i onima koji manipuliraju hrvatskom i dubrovačkom javnošću već deset godina, a iza njih nije ostalo apsolutno ništa osim riječi i obećanja”, izjavio je nedugo nakon što je preuzeo premijersku funkciju.

S Tomislavom Karamarkom, koji je ovih dana u intervjuu Večernjem listu također govorio o Pelješkom mostu, Milanović bi se vjerojatno mogao složiti samo u jednom. Naime, da je i u slučaju Pelješkog mosta i nizinske pruge, kao i slučaju druge cestovne i željezničke cijevi kroz tunel Učka, riječ o projektima koji imaju i veliko političko značenje.

Komentiraj


FOTO:Pixsell
PODIJELI
Orhidea Gaura Hodak rođena je 20. svibnja 1974. u Zagrebu. Nakon završene srednje škole za upravu i pravosuđe, upisuje studij kontrole letenja, ali od njega ubrzo odustaje. Odlazi na godinu dana u London, a nakon povratka, zapošljava se u jednoj privatnoj tvrtci kao službenica. Krajem 90­ih sve se više zanima za politička događanja, upisuje studij politologije (uz rad) i odlučuje potpuno promijeniti karijeru. Novinarstvom se bavi od 2003., kada je počela raditi u gradskoj redakciji Jutarnjeg lista. Karijeru nastavlja u magazinu Story, gdje se bavila temama vezanim uz svijet kazališta, filma, glazbe i kulture. Zbog zanimanja za šire društveno­političke teme, 2007. godine prelazi u politički tjednik Nacional, gdje je obrađivala razne društvene fenomene i raspon tema od znanosti i medicine do kriminala i politike, što je često uključivalo dublje istraživanje. S grupom novinara 2011. prelazi u novoosnovani tjednik Aktual, ondje se fokusira uglavnom na teme iz unutarnje politike. Paralelno uz rad, završila je studij politologije na Fakultetu političkih znanosti u Zagrebu i upisala diplomski studij iz područja međunarodnih odnosa. Od 2013. ima status slobodne novinarke. Autorica je knjige "Tuđman i Perković". Krajem 2014. priključuje se ekipi na čelu s Berislavom Jelinićem koja je nakon dvije i pol godine pauze ponovno pokrenula tjednik Nacional.