HINA / Fokus

Knjiga “Quo vadis homo – Katastrofa ili savršenstvo?” fizičara, znanstvenog istraživača i publicista Filipa Ćorlukića, iscrpan je psihosociološki, antropološki i filozofski pregled povijesti razvoja čovječanstva proizišao iz, kako je kazao autor u razgovoru za Hinu, njegovih dugogodišnjih istraživanja religija u potrazi za značenjem ljubavi prema bližnjemu u biblijskome, ali i u svjetovnome smislu.

Knjiga je upravo objavljena u izdanju nakladnika Fokusa a o idejama sadržanim u knjizi autor će govoriti u četvrtak 23. lipnja na predstavljanju u Knjižnici i čitaonici Bogdana Ogrizovića u Zagrebu.

Polazeći od vjerskih tekstova – Starog i Novog zavjeta te Kurana, Ćorlukić se u njoj bavi komparativnim istraživanjem povijesno poznatih religija, nastojeći potražiti odgovore na pitanja koja su mu nakon čitanja Biblije ostala otvorena.

“Pročitavši Bibliju, nisam posve proniknuo u to što zapravo znači ljubav prema bližnjemu, prema drugima”, kazao je pisac.

Potraga za odgovorima nije išla glatko: “Na moje prvo pitanje što znači biblijsko ‘Ljubi bližnjeg…’, na djelomični odgovor naišao sam tek 30 godina kasnije u Bangladešu, kada je siromašna djevojčica mome kolegi na njegovo šaljivo ‘traženje bakšiša’ iz džepića izvadila sitni kovani novčić i smiješeći se pružila mu ga. Tada mi je u svijesti naprosto eksplodiralo saznanje da je to solidarnost, odnosno, oblik onoga što bismo mogli nazvati biblijskom ljubavi”, otkrio je.

Na konačni je odgovor naišao prije samo tri godine, iznenada ga prepoznavši u jednom citatu u evanđelju koji je ranije mnogo puta čitao, ali ga nije prepoznao kao odgovor: “… da svi budu jedno kao mi… da svi budu jedno, kao što si ti; Oče, u meni i ja u tebi, neka i oni budu jedno s nama… (Iv. 17,11 i 21)”.

Tumačenje Biblije – Biblijom i znanošću

Diplomirani fizičar koji iza sebe ima karijeru u vojnoj, naftnoj i industriji papira, Ćorlukić (1928.) se za istraživanja na području religijske filozofije zainteresirao još koncem 60-ih godina prošloga stoljeća, da bi svoju prvu knjigu istoga naziva ali tada ne latiniziranoga, “Kamo ideš čovječe”, objavio još 1983.

“Kada sam u Etiopiji 1970. počeo s istraživanjima religija, nisam razmišljao o pisanju knjige. Činio sam to ‘za svoju dušu’; imao sam puno slobodnog vremena a povijest i filozofiju sam oduvijek volio”, kazao je Ćorlukić, koji je napisao ukupno deset knjiga, od kojih su tri iz područja tehnike, četiri obuhvaćaju vjerske teme, a tri su povijesne, među kojima je i prošle godine objavljena autobiografija “Moja sjećanja na minulo stoljeće”.

Knjiga “Kamo ideš čovječe” je prije objavljivanja zbog tadašnjih društveno-političkih odnosa najavljena kao znanstvena fantastika, a njezinih je pet tisuća primjeraka doslovce razgrabljeno. Godine 1990. tiskano je drugo izdanje, također vrlo brzo rasprodano, a autor je saznao da je knjiga ilegalno skenirana, prevedena i prodavana u SAD-u, te Turskoj.

Takav interes Ćorlukić tumači hermetičnošću uobičajenog pristupa tumačenju tekstova svetih knjiga: “Ja sam u ovoj knjizi Biblijom tumačio Bibliju  i druge svete knjige, ali i obratno, koristeći i znanstvena dostignuća, a to je naišlo na veliko zanimanje čitatelja”, kazao je.

Ćorlukić sustavno analizira, uspoređuje i sintetizira temeljne misli suvremenih monoteističkih religija, ali i budizma i hinduizma, kao i vrlo starih na mitologijama zasnovanih religija, koje potom nastoji protumačiti dostignućima suvremene znanosti.

“Cilj je prvenstveno u pitanju da li su sadržaji tekstova tih knjiga uzajamno suprotni, a i da li su suprotni našim znanstvenim dostignućima”, pojasnio je. “No, ne samo da nisu, nego se uzajamno potvrđuju, a najnovija znanstvena dostignuća su nam omogućila obrazloženje nekih djelovanja koja su smatrana mističnim”, dodao je.

Sve vjerske knjige kao jedna

Iako istoga naslova kao i prethodnik, “Quo vadis homo” nije novo, prošireno izdanje iste knjige, ističe autor, a isti naslov nosi zbog istog polazišta. Knjiga najavljena kao zanimljivo i originalno štivo koje će potaknuti čitatelja da razmišlja o sudbonosnim problemima današnjice, podijeljena je na tri tematski potpuno različita dijela.

U prvome,  naslovljenom “Knjiga I., Znanstveni pojmovnik”, autor navodi pojmovnik za analizu tekstova Svetog pisma, koje u drugome, temeljnom dijelu knjige, “Knjiga II., Istraživanje i analiza svetopisamskih tekstova”, sustavno obrađuje, obuhvaćajući sve relevantne tekstove triju svetih knjiga – Starog i Novog zavjeta te Kurana, ali i mnogih drugih.

Treći, posljednji dio, “Knjiga III., Kamo ide suvremeno čovječanstvo?”, tematski je potpuno odvojena a bavi se područjem života suvremenog čovjeka.

Njih kao zajednička nit koja se provlači kroz sva tri dijela povezuje etika, “moralno ponašanje u najdubljem smislu riječi”, napomenuo je autor. Ta je poruka sadržana već u posveti knjige borbi za oživljenje temeljnih ideja Ujedinjenih naroda, a Ćorlukić knjigu posvetom referira i “vraćanju religija izvorima”, što je “težak i dug proces započet s papom Ivanom XXIII i nastavljen s papom Franjom, a tiče se povratka vladanju u skladu s onim što je zapisano u evanđelju, nasuprot kršćanskih pravila (dogmi)”, kazao je.

Za osnovu svojih istraživanja i analiza u bavljenju duboko filozofskim, pragmatično-psihološkim i psihosociološkim pitanjima, Ćorlukić polazi od ideja sadržanih u svetim knjigama, služeći se starim vjerskim zapisima, osobito Biblijom i Kuranom, sugerirajući zaključak da sve religije u biti zastupaju iste poruke: različite istine koje obično smatramo oštro suprotstavljenima, po autorovu mišljenju, samo su aspekti iste istine.

“Za niz od Biblije do Kurana, to je neosporivo, ali tu je i mitraizam, a ne smijemo smetnuti s uma egipatski zapis iz pretpovijesnog doba: ‘Bog je jedan…’ i kasniju etiku božice Maat”, napomenuo je.

Mračna prognoza budućnosti čovječanstva

Na kraju knjige, Ćorlukić se upušta u svojevrsnu prognozu budućnosti čovječanstva, tvrdeći kako ono srlja u samouništenje – to je, smatra izvjesno, a nepoznanica je još jedino kad će se ono dogoditi i kako će izgledati.

“To je neopoziva katastrofa, ako se ne urazumimo, pa se umjesto automatizmu organiziranja života i gospodarskog razvoja opredijelimo za etiku i aktivnu vladavinu razuma”, kazao je.

Drugim riječima, poručuje autor, potrebno je prvo planirati i postaviti ciljeve, te zatim aktivno upravljati, a idealno ustrojeno društvo, “bilo bi ono o kojemu je sve već rečeno u prvoj glavi Mojsijevih knjiga u Bibliji, gdje je poruka ‘…Vladajte nad…’: Dakle, ne: podvrgavajte se – nego vladajte, razumno upravljajte”.

Komentiraj

FOTO:HINA / Fokus
PODIJELI
Djelatnost je Hine prikup­lja­nje i razaši­lja­nje što potpunijih či­njeničnih i objektivnih novinsko-agencijskih informacija o zbi­va­njima u Republici Hrvatskoj i svijetu za potrebe medija i drugih sudionika društvenoga, političkoga, kulturnog i gospodarskog života.