Hrvatska ministrica vanjskih i europskih poslova Vesna Pusić u petak je organizirala prijem za strane diplomate povodom 70. godišnjice stupanja na snagu Povelje UN-a i kazala da proslavu posvećuje hrvatskoj transformaciji iz zemlje primateljice u zemlju pružateljicu razvojne pomoći.

Povelja UN-a, dokument te organizacije, stupila je na snagu 24. listopada 1945.  Povodom te obljetnice u MVEP-u je održan prijem za diplomatski zbor, a Pusić je naglasila da UN podržava suradnju i održivi razvoj kao prioritet međunarodne suradnje i dodala kako svaka zemlja, bez obzira na veličinu, može biti akter u sustavu međunarodne pomoći. Istaknula je hrvatsku transformaciju iz zemlje primateljice u zemlju pružateljicu razvojne pomoći.

U svega dvadesetak godina članstva u ovoj univerzalnoj svjetskoj organizaciji, Hrvatska je ostvarila niz zamjetnih rezultata i sudjelovala u radu brojnih i prestižnih tijela organizacije, odnosno u pokretanju važnih inicijativa.

• Na jednak način aktivnosti Hrvatske obilježile su i proteklih godinu dana u Ujedinjenim narodima. Hrvatska je i u posljednjoj godini svojeg drugog mandata nastavila aktivno sudjelovati u radu Gospodarskog i socijalnog vijeća – ECOSOC (2013-2015) te je ujedno obnašala funkciju potpredsjednika, odnosno predsjednika njegovog Integracijskog segmenta.

Također, krajem ove godine završava i ukupno četiri godine uzastopnog hrvatskog članstva u Organizacijskom odboru Komisije za izgradnju mira (PBC). Hrvatska namjerava i dalje aktivno sudjelovati u procesu uspostavljanja nove arhitekture mira UN-a, koja će se u sklopu revizije odvijati na međuvladinoj razini krajem 2015. i početkom 2016. godine. Ovo je područje gdje hrvatska iskustva – proizašla iz obnove i pomirenja nakon oružanih sukoba na njezinu teritoriju, a potom i iz sudjelovanja u UN mirovnim misijama – mogu biti od posebne dodane vrijednosti, naglašavaju u MVEP-u.

Uloga i potencijal žena u očuvanju i izgradnji mira sve se više prepoznaje na globalnoj razini, a Hrvatska u tome aktivno doprinosi, navode u ministarstvu, kako svojim političkim djelovanjem, tako i na praktičnoj razini, što potvrđuje i u svibnju održani program obuke za 14 policijskih službenica iz sedam zemalja Afrike i Azije.

Središnji događaj ove godine predstavlja u rujnu održani Svjetski sastanak na vrhu o održivom razvoju, kada je pod okriljem Ujedinjenih naroda usvojena nova globalna razvojna agenda, odnosno sedamnaest novih Ciljeva održivog razvoja. Nastavljajući svoj angažman na ovom planu iz prijašnjih godina, Republika Hrvatska vrlo aktivno je sudjelovala u procesu pregovaranja o tim ciljevima, odnosno u usvajanju završnog dokumenta o financiranju za razvoj.

Kulminaciju ključnih događanja na ovom planu zaokružuje Konferencija država stranaka UN-ove Okvirne konvencije o klimatskim promjenama u prosincu u Parizu, gdje Hrvatska također daje svoj obol, aktivno se zalažući za usvajanje univerzalnog i pravno obvezujućeg sporazuma o klimatskim promjenama. U rujnu ove godine Hrvatska je bila domaćinom i Prve UN-ove pregledne konferencije Konvencije o kazetnom streljivu na kojoj su usvojene Dubrovačka deklaracija, najvažniji politički dokument kojim je izražena apsolutna osuda upotrebe kazetnog streljiva, te Dubrovački akcijski plan, s konkretnim ciljevima za sljedeće petogodišnje razdoblje.

Hrvatska će nastaviti s angažmanom u procesima daljnjeg jačanja i učvršćivanja sustava UN-a u suočavanju s važnim pitanjima kao što su održivi razvoj, poštovanje ljudskih prava i temeljnih sloboda, jačanje multilateralizma i međunarodnog prava, protuterorizam i borba protiv nasilnog ekstremizma, suzbijanje širenja oružja za masovno uništenje, migracije, obnova postkonfliktnih država, klimatske promjene, informatizacija društva i druge, kažu u MVEP-u.