Hrvatska ministrica vanjskih i europskih poslova Vesna Pusić ustvrdila je, u razgovoru za austrijski dnevnik Die Presse u izdanju od petka, kako je izbjegličku krizu u Europi moguće riješiti samo kroz tješnju suradnju sa zemljama preko kojih izbjeglice dolaze, a to su Turska, Libanon i Jordan.

“Europska unije nije bila pripremljena, prije svega ne na brzinu kojom su izbjeglice stizale u Europu. Mi smo trebali prije reagirati na upozorenja iz Turske, koja je jasno davala do znanja da se više neće moći dugo nositi sa situacijom. Mi nismo za ovaj problem saznali tek ovog ljeta”, rekla je hrvatska šefica diplomacije u razgovoru za bečki Die Presse i dodala kako bi trebalo jače financijski poduprijeti Tursku, Libanon i Jordan.

Ona je objasnila kako bi Europska unija zimu trebala iskoristiti za “rješavanje problema u korijenu”, a to znači zaustaviti građanski rat u Siriji. Hrvatska ministrica je istaknula kako je to “zajednička zadaća Europljana, Amerikanaca i Rusa”.

Vesna Pusić je u razgovoru za bečki dnevnik kritizirala ograde koje Mađarska gradi prema svojim susjedima.

“Ograde neće riješiti problem, nego će samo izolirati Mađarsku. To nije način na koji se ovaj problem može riješiti”, rekla je Pusić i dodala kako “nikav zid” neće zaustaviti izbjeglice na putu prema Europi. Ona je istodobno naglasila kako je “na licu mjesta” suradnja s Mađarima dobra misleći na prijelaz izbjeglica iz Hrvatske u Mađarsku.

Hrvatska ministrica vanjskih poslova istodobno je izrazila bojazan da bi izbjeglička kriza mogla doprinijeti porastu popularnosti desno-populističkih snaga u Europi.

“To se već događa. I zato nam je u Europi potrebno jako političko vodstvo. I predstavnici crkve i civilnog društva moraju po tom pitanju zauzeti jasno stajalište. Papa je tu dobar primjer”, zaključila je hrvatska ministrica.

Komentiraj

FOTO:Tomislav Miletic/PIXSELL
PODIJELI
Djelatnost je Hine prikup­lja­nje i razaši­lja­nje što potpunijih či­njeničnih i objektivnih novinsko-agencijskih informacija o zbi­va­njima u Republici Hrvatskoj i svijetu za potrebe medija i drugih sudionika društvenoga, političkoga, kulturnog i gospodarskog života.