Europska unija treba problem izbjeglica rješavati u onoj zemlji u kojoj on akutno postoji, ako ga već ne može rješavati u zemlji u kojoj je nastao, rekla je hrvatska ministrica vanjskih i europskih poslova Vesna Pusić u četvrtak u Beču.

“Hrvatski je stav da Europska unija treba u onim slučajevima gdje ne može rješavati pitanje na izvoru, dakle tamo gdje nastaje, kao što je sada zbog rata u Siriji, treba rješavati tamo gdje se on nalazi u ovom trenutku”, osigurati ljude, stručnjake, znanje, pomoći ljudima i pomoći novcem, rekla je Pusić.

Ona sudjeluje na konferenciji ministara vanjskih poslova zapadnog Balkana i EU-a koja se održava paralelno sa summitom šefova vlada tih zemalja u okviru Berlinskog procesa čiji je cilj približavanje zapadnog Balkana EU-u.

Tri su grupacije izbjeglica koji idu tzv. zapadno-balkanskom rutom: iz Sirije, iz Afganistana te s Kosova, a tri su zemlje u ovom trenutku pod najvećim pritiskom – Grčka, Makedonija i Srbija, kazala je Pusić.

Hrvatska ne planira graditi zidove ako izbjeglički val krene prema njoj, naglasila je Pusić, a na pitanje što misli o onima koji to rade, odgovorila je: “Ništa dobro”.

Mađarska gradi 175 kilometara dugi zid na granici sa Srbijom kako bi spriječila da njihov veliki broj krene preko njezina teritorije prema najpoželjnijim destinacijama, Njemačkoj i Švedskoj.

 

  • Hrvatska bi izbjeglice dočekala spremna, ali Pusić napominje da je cilj većine ipak Njemačka i Švedska. Naglasila je i da se rješenje ne može tražiti po načelu da se ti ljudi propuštaju kroz različite zemlje kako bi problem prešao na druge.

 

Budući da je ovaj skup prvi puta da se slovenski i hrvatski dužnosnici nalaze na istom mjestu nakon izbijanja tzv. afere Pirangate, novinrai su Pusić pitali je li se susrela s ministrom vanjskih poslova Slovenije Karlom Erjavcem. “Nismo o tome razgovarali, pozdravili smo se”, rekla je.

Neposredno prije bečkog sastanka dogodile su se dvije važne stvari – operacionalizirani su neki elementi sporazuma Beograda i Priština, a potpisani su i sporazumi o granici između Crne Gore i BiH i Crne Gore i Kosova.

“Mi to pozdravljamo”, rekla je Pusić, posebno potpisivanje sporazuma o granicama “s obzirom da je prvi sporazum u našoj regiji o granici potpisan između Hrvatske i BiH 1999. godine. Radi se tzv. sporazumu Tuđman-Izetbegović.

“Taj sporazum iako nije ratificiran ni s jedne strane, u primjeni 16 godina bez ikakvih poteškoća”, rekla je Pusić.

Pusić je kazala i kako Hrvatska zagovara da se sa Srbijom počnu otvarati pregovaračka poglavlja “što prije jer se samo tako mogu početi rješavati problemi u pojedinim područjima. Dok niste počeli pregovore poglavlja sve stoji na mjestu”, rekla je.

Dodala je da sve zemlje zapadnog Balkana ne treba tretirati kao cjelinu i “ono što smo zagovarali za Hrvatsku zagovaramo i za druge, a to su kriteriji”.

Komentiraj

FOTO:Patrik Macek/PIXSELL
PODIJELI
Djelatnost je Hine prikup­lja­nje i razaši­lja­nje što potpunijih či­njeničnih i objektivnih novinsko-agencijskih informacija o zbi­va­njima u Republici Hrvatskoj i svijetu za potrebe medija i drugih sudionika društvenoga, političkoga, kulturnog i gospodarskog života.