Hrvatska kinematografija je u proteklim godinama bila regionalni brend i primjer uspjeha, no “udar” na Hrvatski audiovizualni centar (HAVC) i smjena Hrvoja Hribara s mjesta ravnatelja sve je to dovela u pitanje, pa treba sačekati i vidjeti hoće li projekt kojega je on započeo ipak preživjeti, kazao je Mirsad Purivatra, direktor Sarajevo Film Festivala (SFF),  uoči početka njegova ovogodišnjeg, 23. izdanja, na kojemu u konkurenciji igranog filma nema hrvatskih filmova.

Purivatra, idejni tvorac i stožer najznačajnije regionalne filmske smotre, koja će se ove godine održati od 11. do 18. kolovoza, desetak dana prije početka SFF-a vjerojatno je najzaposlenija osoba u Sarajevu. Sa svojim timom obavlja posljednje pripreme za realizaciju festivala, koji će ponuditi 235 filmova, ugostiti tisuću i pol akreditiranih profesionalaca te privući na tisuće gledatelja.

Sjaju ovogodišnjeg SFF-a doprinijet će i gostovanje proslavljenog američkog redatelja Olivera Stonea koji će, otkriva Purivatra u razgovoru za Hinu, u Sarajevu ostati punih pet dana, tijekom kojih planira imati najmanje dva, a možda i tri javna intervjua, na kojima će otvoreno govoriti o svojim političkim stavovima, američkoj i ruskoj politici, Kubi.

U povodu Stoneovog dolaska na sarajevskom festivalu će se prikazati sva četiri dijela njegova najnovijeg uratka “Razgovori s Putinom”.

Purivatra kaže kako je nakon gostovanja Roberta De Nira na sarajevskom festivalu 2016. godine bilo teško smisliti i organizirati posjet neke podjednako značajne osobe iz svijeta filma, a Stone se nametnuo kao izbor jer iza njega ne stoji klasični opus, nego onaj koji ima visoke umjetničke vrijednosti, ali i dozu provokativnosti, drugačiji pristup stvarnosti, duboke analize događaja u SAD-u  i na globalnoj razini.

“Stone je redatelj iza kojega je pedesetak  filmova, a njegova posebna vrijednost je u tome što se opredijelio istraživati teme koje su tabu ili nerazjašnjene, kao u filmovima “JFK”, “The Doors” ili onima o Fidelu Castru”, kaže Purivatra, dodajući kako je Stone provokativan i subverzivan, te kao takav idealan potencijalni sugovornik koji je rado prihvatio poziv u Sarajevo.

Sredinom kolovoza u Sarajevo stiže i John Cleese, legendarni britanski glumac, poznat ponajviše po ulozi u serijalu “Leteći cirkus Monthyja Pythona”. Kao i Stoneu, njemu će se uručiti nagrada “Počasno srce Sarajeva” za ukupni doprinos filmskoj umjetnosti.

Cleese je jedan od onih filmskih umjetnika koji su “radili stvari za vječnost”, a publika SFF-a će i s njim imati priliku razgovarati jer ostaje u Sarajevu tri dana, rekao je Purivatra,.

Direktor SFF-a otkriva i da je festival u svom ovogodišnjem izdanju doživio konceptualne promjene – uz isti obujam programa bit će jedan dan kraći, dok će se tijekom intenzivnih šest radnih dana akreditiranim filmskim profesionalcima ponuditi uvid u sve što je relevantno iz regionalne produkcije i općenito iz svijeta filma.

Purivatra vjeruje kako im to potvrđuje poziciju najznačajnijeg festivala u regiji.” Takva prezentacija ne postoji nigdje”, ocijenio je, napomenuvši kako je dodana vrijednost festivala i pokretanje studentskog natjecateljskog filma.

Među sedam filmova igrane konkurencije niti jedan s područja bivše Jugoslavije

Natjecateljski program u udarnoj kategoriji igranog filma, koji prioritet daje ostvarenjima koja u Sarajevu imaju svjetsku ili međunarodnu premijeru, ove godine donosi sedam filmova.

Među njima su dva gruzijska (“Strašna majka” Ane Urushadze i “Taoci” Reza Gigineishvila) te filmovi iz Rumunjske (“Meda ili ne tako sjajna strana stvari” Emanuela Parvua), Grčke (“Sofijin sin” Eline Psykou), Albanije (“Buđenje dana” Gentiana Koçija”), Turske (“Zrno” Semiha Kaplanoglua) i Bugarske (“Pravci” Stephana Komandareva), no nema filmova s područja bivše Jugoslavije.

“Imamo bolje i lošije godine, to je jednostavno tako. Hrvatska je imala izvrsnog potencijalnog kandidata za natjecateljski program, novi film Hane Jušić “Ne gledaj mi u pijat”, no on je ranije prikazan drugdje, pa prema propozicijama SFF-a ne može biti u utrci za nagradu Srce Sarajeva”, objasnio je Purivatra, dodavši kako je to fantastičan film i publika sarajevskog festivala ipak će ga moći pogledati, u revijalnom programu “U fokusu”.

Purivatra kaže kako na prostoru bivše Jugoslavije nije problem u kvantiteti nego kvaliteti proizvedenih filmova, a na konačni odabir filmova za konkurenciju utječe i što SFF pokriva široku regiju, od Austrije do Azerbajdžana, koja nudi puno kvalitetnoga.

Kao primjer navodi Rumunjsku i Gruziju koje “sada idu fantastičnim koracima naprijed, imaju puno mladih talenata, a što dovoljno govori da se ulaganje u kinematografiju isplati”.

Izrazio je nadu da će uskoro veliki autori iz uže regije, među koje uvrštava i hrvatskog redatelja Dalibora Matanića, ponuditi nešto novo i s time doći u Sarajevo.

Za stanje u regionalnoj kinematografiji Purivatra kaže kako Makedonija i Hrvatska, a sada i Srbija, ulažu dosta jer imaju stabilne fondove, za razliku od BiH koja pati iako je njena kinematografija vitalna što, napominje, pokazuje sedamdeset low-budget filmova iz te zemlje na SFF-u.

Problem vidi u razvitku scenarija, ulaganjima u pripreme i izostanku kvalitetne produkcije za projekte koji bi se ozbiljno pripremili, što može potrajati i tri ili četiri godine.

HAVC je bio primjer za sve u regiji, Hribarova smjena bila je loša odluka

Purivatra smatra da je smjena Hrvoja Hribara s mjesta ravnatelja HAVC-a bila loša odluka jer je zaustavila pozitivne procese i kaže da je doista teško primio sva događanja oko institucije  koja je bila uzor svima u regiji.

“Ekipa s Hribarom je u proteklih 12 godina napravila fantastičan posao, napravili su sve što je trebalo dovesti do uspostave sustava potpore i razvitka filmske industrije, nalik francuskom koji je najbolji u Europi. Bili su vrlo blizu toga”, kaže Purivatra.

Po njegovim riječima, HAVC je pod Hribarovom upravom uredio zakonske regule, načine naplate i odnose u kinematografiji  te s javnom radio-televizijom. “To je za sve zemlje u regiji bio primjer kako možemo ustrojiti filmsku industriju”, istaknuo je.

Prvi čovjek SFF-a drži kako je to i dovelo do uspjeha hrvatskog filma u proteklih četiri ili pet godina, a kako će ići dalje umnogome ovisi o novom ravnatelju HAVC-a i hoće li se on oduprijeti političkim pritiscima, kao pritiscima raznih udruga i privatnih interesa.

Purivatra nastoji pratiti filmske festivale u Motovunu i Puli, pa za motovunski kaže da sada ima definirani profil uz kvalitetni izbor filmova, no manjka mu gostiju. “Festival nije samo izbor filmova nego i prilika za susrete s gostima bez čega nema velikog i utjecajnog festivala”, napomenuo je.

Za festival u Puli smatra da se “stalno traži” jer ima veliko breme nacionalnog festivala. “Nisam siguran da Pula ima format koji bi bio ravan formatu nekadašnje Pule”, rekao je.

Dodao je da su sa Zagreb Film Festivalom svi ti festivali važni za Hrvatsku jer predstavljaju relevantne filmove, no smatra da s aspekta potpore razvitku filmske industrije u Hrvatskoj mogu dati puno više.

Purivatra ne nudi recepte za uspjeh hrvatskim festivalima, no na pitanje što je tajna uspjeha Sarajevo Film Festivala ima razmjerno jednostavan odgovor. “Ako imate viziju, jasno postavljene ciljeve i uz vrlo težak naporan rad svih 365 dana, puno ulaganja u mlade ljude, putovanja, stvaranje mreža, onda to ide”, kazao je.

Ipak smatra da je SFF dosegnuo svoje limite u postojećim okvirima i to prije svega zbog ograničene infrastrukture koju može ponuditi Sarajevo. “Bez gradnje odgovarajućeg festivalskog i kongresnog centra daljeg rasta SFF-a ne može biti”, zaključio je.

Komentiraj

FOTO:HINA/ HAVC/ ua
PODIJELI
Djelatnost je Hine prikup­lja­nje i razaši­lja­nje što potpunijih či­njeničnih i objektivnih novinsko-agencijskih informacija o zbi­va­njima u Republici Hrvatskoj i svijetu za potrebe medija i drugih sudionika društvenoga, političkoga, kulturnog i gospodarskog života.