Prvu godinu Vlade premijera Andreja Plenkovića, koja je u Banske dvore došla 19. listopada prošle godine nakon relativne pobjede HDZ-a na parlamentarnim izborima, obilježila je kriza u Agrokoru koja još čeka gospodarski, ali i sudski epilog.

Zbog Agrokora se HDZ razišao s Mostom s kojim je prvotno formirao vladajuću većinu i Vladu te je u vlast ušao HNS, donesen je i poseban zakon tzv. lex Agrokor, a u tijeku je i policijska i pravosudna istraga u kojoj je u ovome trenutku uhićeno 12 nekada vodećih ljudi koncerna.

Kriza u Agrokoru buknula je u proljeće, nakon što su mu kreditne agencije snizile rejting, a čemu je prethodio pad vrijednosti obveznica koncerna. Vlada je krajem ožujka, zbog utjecaja koji taj koncern ima na gospodarsku, socijalnu i financijsku stabilnost Hrvatske, reagirala predloživši donošenje lex Agrokor odnosno Zakona o postupku izvanredne uprave u trgovačkim društvima od sistemskog značaja za Republiku Hrvatsku, koji je potom izglasan u Saboru.

HDZ se razišao s Mostom nakon što je saborska oporba predvođena SDP-om interpelacijom tražila opoziv ministra financija Zdravka Marića, držeći ga odgovornim za događanja vezanima uz Agrokor u kojem je jedno vrijeme bio zaposlenik.

Na sjednici Vlade 27. travnja, HDZ-ovi su ministri stali uz Marića i odbacili taj SDP-ov prijedlog, Most ne, pa njihove ministre Plenković ekspresno razrješuje dužnosti.

Nakon što je Marić  preživio i saborsku raspravu, uslijedilo je preslagivanje saborske većine, odlazak Mostovog predsjednika čelnika Bože Petrova s mjesta predsjednika Hrvatskoga sabora. Nova parlamentarna većina je u Saboru 9. lipnja izglasala novi sastav Vlade u koju su ušli predstavnici HNS-a. To je za posljedicu imalo odlazak dijela nezadovoljnih HNS-ovih zastupnika iz stranke i formiranje nove – Glasa.

Rasplet oko Agrokora tek slijedi

Lex Agrokor donesen, kako ističu iz Vlade, radi zaštite zaposlenika, dobavljača te ukupne poljoprivrede i gospodarstva, omogućio je postavljanje izvanredne uprave u koncern Agrokor koja je dobila rok od 15 mjeseci za postizanje nagodbe s vjerovnicima i restrukturiranje koncerna. Druge su dvije mogućnosti proglašenje stečaja te prekidanje cijelog procesa. Izvanrednoj upravi ostalo je još devet mjeseci rada, s obzirom na to da je zakon stupio na snagu 4. travnja, nakon što je bivša Uprava koncerna na čelu s Ivicom Todorićem zatražila njegovu aktivaciju, a Ante Ramljak 10. travnja imenovan izvanrednim povjerenikom.

Zakon je odmah izazvao podnošenje zahtjeva za ocjenom ustavnosti u kojima se navodi da krši jednakost svih pred zakonom, odnosno da je pisan za samo jednu tvrtku.

Nedavno objavljeno revidirano financijsko izvješće pokazalo je da konsolidirani gubitak Agrokor Grupe za 2016. godinu iznosi 11,04 milijardi kuna, ukupne obveze bile su 56,28 milijardi, a gubitak iznad vrijednosti kapitala 14,5 milijardi te je izvanredni povjerenik Ramljak zbog utvrđenih nepravilnosti u poslovanju podnio kaznenu prijavu protiv odgovornih osoba.

Privatnu tužbu protiv još uvijek formalnog vlasnika koncerna Ivice Todorića i to zbog klevete, podnijela je i potpredsjednica Vlade Martina Dalić.

Todorić, pak, putem bloga najavljuje tužbe protiv Ramljaka te članova Vlade ističući da su Banski dvori kroz djelovanje izvanredne uprave omogućili nacionalizaciju te pljačku koncerna, optužuje Dalić da nije on, već ona, počinila kazneno djelo jer je prijetila članovima uprave Agrokora.

Istovremeno, poslovanje koncerna jedna je od glavnih tema i u Saboru koji je osnovao i istražno povjerenstvo za Agrokor,  a oporba i dalje inzistira na utvrđivanju odgovornosti ministra Marića te potpredsjednice Vlade Dalić.

Uoči same godišnjice Vlade u Banskim dvorima, stanje u Agrokoru “češljaju” policija i pravosuđe s obzirom na to da je trenutno uhićeno i na ispitivanju je 12 vodećih ljudi koncerna, a u ovome trenutku nedostupni su sam Ivica Todorić te njegova dva sina Ivan i Ante.

U 2017. godini smanjen javni dug

Kriza u Agrokoru u drugom je planu ostavila pozitivne rezultate zabilježene u prvoj godini mandata Plenkovićeve Vlade u čijemu su programu kao temeljni ciljevi navedeni ostvarivanje stabilnog i trajnog gospodarskog rasta, stvaranje novih i kvalitetnih radnih mjesta, zaustavljanje iseljavanja i demografska obnova te društvena pravednost i solidarnost.

Sam Plenković je u više navrata naglašavao i da je njegova Vlada u društveni i politički prostor vratila stabilnost te je tako nedavno, na skupu “Dana velikih planova”, referirajući se na događanja u ovoj godini, rekao da je ona bila “godina stabilnosti”, a 2018. godinu najavio kao godinu “daljnjeg rasta i reformi”.

U 2017. godinu njegova je Vlada ušla s paketom porezne reforme, a Plenković ističe da je osnovni strateški cilj smanjivanje udjela javnog duga u BDP-u za više od 10 postotnih bodova do kraja 2020. godine.

Procjena je Vlade da će udio javnog duga u BDP-u na kraju ove godine iznositi 81,1 posto, što je 2,5 postotnih bodova manje u odnosu na kraj 2016., kada je po prvi put smanjen i njegov udio u BDP-u i njegov nominalni iznos.

U brojkama iz Ministarstva financija –  državni je proračun u prvih šest mjeseci ove godine ostvario deficit u iznosu od 1,6 milijardi kuna ili 0,4 posto projiciranog BDP-a, što je za 800 milijuna kuna bolji rezultat nego lani. Kada se dodaju i izvršenja izvanproračunskih korisnika te konsolidira lokalna samouprava opća država je u suficitu od 35 milijuna kuna, što iz Vlade ističu kao nezapamćen rezultat u proteklih 15-ak godina.

Proračunski prihodi u tom razdoblju iznosili su 58,3 milijarde kuna i bili su za 3,5 posto viši nego u istom razdoblju prošle godine. Pritom su porezni prihodi porasli za 2,4 posto, na 35,1 milijardu kuna.

Ukupni rashodi državnog proračuna u prvoj su polovici godine iznosili, pak, 59,9 milijardi kuna i bili su oko 2 posto viši nego lani.

Plenkovićeva je Vlada, nakon što to nije učinjeno proteklih 20 godina, usvojila i novu Strategiju nacionalne sigurnosti, a Saboru na usvajanje uputila i Zakon o sustavu domovinske sigurnosti kao odgovor na nove sigurnosne rizike u globalnom okruženju te je pokrenut postupak nabavke eskadrile borbenih aviona. Stopirano je, pak, uvođenje poreza na nekretnine, a iz javne rasprave maknut prijedlog novog Obiteljskog zakona koji je izazvao iznimno negativne reakcije velikog dijela javnosti.

Naslijeđen problem iseljavanja stanovništva

Iseljavanje stanovništva, poglavito mladih i obrazovanih, započeto prije nekoliko godina, nastavilo se i u Plenkovićevu mandatu, problem je i nezaposlenost, a zaustavljanje tih negativnih trendova također je jedan od ciljeva Vlade.

U drugom kvartalu ove godine je 26 tisuća zaposlenih više nego godinu prije, odnosno gotovo 50 tisuća više nego 2015. godine, a broj nezaposlenih pao je za 35 tisuća, na 201 tisuću, pokazuju podaci Državnog zavoda za statistiku (DZS).

No, istodobno, broj radno sposobnog stanovništva od prvog tromjesečja prošle godine iz tromjesečja u tromjesečje pada za oko pet tisuća osoba. Za pet tisuća osoba pao je tako i u drugom tromjesečju ove u odnosu na tromjesečje prije, dok je za 20 tisuća smanjen broj radno sposobnog stanovništva na godišnjoj razini.

U inozemstvo je prošle godine, prema podacima DZS-a, iselilo 36.436 osoba, a najviše se iseljavaju mladi u dobi od 20 do 39 godina (46,7 posto).

Iz Banskih dvora navode da su ove godine za zapošljavanje kroz više programa, koristeći i sredstva iz EU fondova, osigurali preko 2 milijarde kuna, a cilj je, kako je rekao Plenković, maksimalno aktivirati domaću radnu snagu te usmjeriti sredstva k trajnom zapošljavanju i u privatnom sektoru.

Banski dvori svjesni su i negativnih demografskih trendova te su u ovoj godini povećane rodiljne i roditeljske naknade nezaposlenim rodiljama s 1663 kune na 2328 kuna, maksimalni iznos roditeljske naknade zaposlenim roditeljima tijekom drugih šest mjeseci porastao je pak s 2660 kuna na 4000 kuna, a olakšano je i stjecanje prve nekretnine.

Od samoga početka rada Vlada je, pak, izložena kritikama zbog odnosa prema javnom korištenje ustaškog pozdrava “Za dom spremni”, što je također rezultiralo interpelacijom saborske oporbe o neučinkovitosti njezinoga rada, a neposredni je povod bilo postavljanje spomen ploče u Jasenovcu poginulim hrvatskim braniteljima, kasnije premještene u Novsku, na kojoj je u sklopu grba udruge koja je ploču postavila i sporni pozdrav.

Vlada je reagirala osnivanjem Vijeća za suočavanje s posljedicama vladavine totalitarnih režima, a Plenković je najavio da će temeljem preporuka Vijeća, kroz zakon, biti regulirano to pitanje. Partner u vlasti, HNS višekratno je jasno poručio da tom pozdravu nema mjesta u hrvatskoj javnosti.

Komentiraj

FOTO:Hina/ Dario GRZELJ
PODIJELI
Djelatnost je Hine prikup­lja­nje i razaši­lja­nje što potpunijih či­njeničnih i objektivnih novinsko-agencijskih informacija o zbi­va­njima u Republici Hrvatskoj i svijetu za potrebe medija i drugih sudionika društvenoga, političkoga, kulturnog i gospodarskog života.