Prvi “Zagrebački obrtnički sajam” koji se od 21. do 24. travnja održavao na Zagrebačkom velesajmu u cilju promocije obrtničkih zanimanja među mladima, bio je uspješan, a organizatori iz zagrebačke Obrtničke komore i Grada Zagreba, najavljuju održavanje i sljedeće godine, dok iz Ministarstva poduzetništva i obrta kažu da će biti suorganizatori i partner.

Predsjednik Obrtničke komore Zagreb Mirza Šabić istaknuo je da je sajam u dva dana, četvrtak i petak, posjetilo više od 2.500 učenika, što je iznad očekivanja i prezadovoljni su. Učenici sedmih i osmih razreda te srednjih strukovnih škola na sajmu su radili u radionicama, svojim su rukama stvarali proizvode. Svi učenici iz udaljenijih dijelova Zagreba i iz Zagrebačke županije autobusima su organizirano dolazili na sajam.

“Oduševljeni smo, presretni. Imamo podršku za sljedeću godinu od Grada Zagreba, Zagrebačke županije i Ministarstva poduzetništva i obrta. Nadamo se da će nam se pridružiti još i Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta da sajam dignemo još na veću razinu”, izjavio je Šabić za Hinu.

Predsjednik Hrvatske obrtničke komore (HOK) Dragutin Ranogajec smatra da je prvi “Zagrebački obrtnički sajam” bio dobra ideja koju sada treba još doraditi. “Odlična ideja, treba ju nadograditi i ja vjerujem da će se nastaviti i naravno da će se HOK pridružiti”, rekao je.

“Ovdje se iduće godine moraju pojaviti sve srednje škole s područja Zagreba i Zagrebačke županije koje će uz obrtnike promovirati zanimanja i što je sve potrebno djeci da bi se upisala u ta zanimanja. Svakako bi na sajmu trebao biti i štand Hrvatskog zavoda za zapošljavanje i na temelju njihovih podataka bi trebalo vidjeti koja zanimanja su deficitarna i ta zanimanja posebno promovirati i dogovoriti stipendiranje, uz suradnju Ministarstva poduzetništva i obrta i Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta”, istaknuo je Ranogajec.

Kaže da bi se takvi obrtnički sajmovi mogli organizirati u svakoj županiji, jer se na sajmu u Zagrebu promoviraju upisi u obrtnička zanimanja za područje Zagreba i Zagrebačke županije. Dodao je da u Krapinsko-zagorskoj županiji postoji sličan projekt gdje se odlazi u škole i obrtnici predstavljaju zanimanja.

“Srednje škole nude programe, a Zavod za zapošljavanje je prateći koji nam daje podatke i govorimo roditeljima što djeca ne trebaju upisati jer će završiti kao broj na Zavodu za zapošljavanje”, objasnio je.

“Ovo je promocija obrtničkih zanimanja, upisa u srednje škole. Ovo je stvaranje budućnosti gospodarstva. To je ono što trebamo nastaviti uz potporu ne samo gradova nego i ministarstava”, poručio je Ranogajec.

Izgubljeno više od 25.000 obrta i oko 50.000 radnih mjesta

Osvrnuo se i na trenutnu situaciju u obrtništvu u Hrvatskoj. Kaže da su tijekom recesije izgubili “jedan veliki grad” – preko 25.000 obrta i oko 50.000 radnih mjesta kod tih obrtnika. “To je strašan podatak”, istaknuo je Ranogajec.

Kaže da u ovom trenutku ima oko 76.000 obrtnika koji se pokušavaju zadržati na tržištu te kako vjeruje da će to uspjeti uz poticaj i pomoć resornog ministarstva.

“Kada polako počnemo krčiti šumu da bismo vidjeli stablo u prenormiranosti svih zakonskih odredbi koje jedan obrtnik mora ispuniti. Dok ih sve ispuni, on se jednostavno ne stigne baviti svojim poslom”, slikovito je objasnio problem predsjednik HOK-a.

Suradnja HOK-a i ministra Horvata

Izvijestio je da su u dogovoru s ministrom poduzetništva i obrta Darkom Horvatom već počeli raditi na rješavanju nekih problema te vjeruje da će nastaviti korak po korak micati barijere. Kaže da ne želi slušati o velikim investitorima, o silnim milijunima koji će doći jer obrtnik s dva, tri ili pet milijuna kuna ulaganja je također investitor i ima identičan problem kao i onaj koji će doći sa 100 milijuna.

Predsjednik HOK-a Ranogajec poručuje da treba “otvoriti priču investicija i skinuti barijeru sa malim, domaćim investicijama”.

“Mi imamo tu srce, tu imamo obitelj i tu ulažemo, a veliki kapital dođe i ode dalje za zaradom. Prema tome, problem koji se događa malom investitoru može se preseliti na velikoga i ne treba ga rješavati pojedinačno nego treba zakonski to urediti, a ne od slučaja do slučaja. Onda ćemo naprijed”, zaključio je

Komentiraj


FOTO:HINA / Marina BUJAN
PODIJELI
Djelatnost je Hine prikup­lja­nje i razaši­lja­nje što potpunijih či­njeničnih i objektivnih novinsko-agencijskih informacija o zbi­va­njima u Republici Hrvatskoj i svijetu za potrebe medija i drugih sudionika društvenoga, političkoga, kulturnog i gospodarskog života.